Slastičarnica Amelie brojne ljubitelje slatkih zalogaja privlači svojim finim slasticama koje ne sadrže gotove kreme i praškove, a kako napraviti poznate francuske slastice, na Slatkoj radionici u četvrtak, 22. svibnja u Centru za kulturu prehrane otkriva vlasnica slastičarnice Žakline Troskot.

Slatki tartovi, souffle i creme brulee – postat će dio i vašeg slatkog života nakon što slastičarka iz Amelie otkrije sve tajne njihove pripreme. Kako je sama Žakline Troskot rekla za tportal, odaziv na radionicu je odličan, a interes je velik. Slatke radionice održavaju se ususret 3. izdanju festivala Slatki gušti

Vlasnicu slastičarnice Amelie upitali smo i koliko je teško savladati pripremu tih slastica u jednom popodnevu. 'Suffle je vrlo jednostavan, gotov u doslovce deset minuta. Taj recept se može napraviti dok se kuha ručak. Mislim da toliko vremena možemo izdvojiti za super desert – deset minuta pripreme i peče se još deset minuta. Creme brulee je isto tako vrlo jednostavan, samo što se peče malo dulje, oko 40-45 minuta, no priprema je vrlo brzo i lagana. Zato sam i odabrala te slastice kako bi ljudi koji dođu vidjeli da se u kratkom roku doista može napraviti nešto zaista fino. Tartovi su uz svježe voće neizbježni ljeti te su baza za sve moguće kombinacije. S njima se začas može napraviti sjajan desert', rekla nam je Žakline Troskot.

Slastičarka slastičarnice Amelie otkrila nam je i da joj je najdraža francuska gastronomija. 'Ne govorim u ime svih, no Francuzi jednostavno imaju jedan poseban odnos prema hrani. Ondje se ne jede da bi se jelo, već je to jedan poseban doživljaj. Imaju poseban pristup hrani koji se meni osobno jako sviđa', kaže Žakline te dodaje kako je razlika između hrvatske i francuske gastronomije zasigurno u količini - kod Francuza je sve u manjim oblicima, ali s puno okusa, miješanjem okusa te znatno raznolikije.

'Kod nas je šećer još uvijek na prvom mjestu, no ja nisam za to, jer smatram da ono od čega praviš kolač treba biti na prvom mjestu – ako je kolač od čokolade, tada se u kolaču isključivo treba osjetiti čokolada. Obično je kod nas, ali to se jako popravilo, na prvom mjestu da je slastica slatka pa se slatkim nastoji nadoknaditi nedostatak ostalih sastojaka. Tako se na primjer stavi malo čokolade da se kolač oboji pa se stavi više šećera kako bi bilo slatko. Međutim, za moj pojam to nije recept dobre slastice', objašnjava Žakline.

'Ne znam zašto postoje muffini u kutiji, ili gotovi biskviti, nije mi jasno – to je doista posao od 15 minuta da se izmuti smjesa, a ni nema ništa ljepše od mirisa svježeg biskvita. Neki se opravdavaju kako ne znaju raditi kolače, ali napraviti biskvit je doista jednostavan posao', kaže Žakline.

Naglašava da kada općenito govorimo o hrani, mjera je najvažnija. Pobornica je jasnog navođenja namirnica koje se nalaze u hrani, a izuzetno joj je važna kvaliteta namirnica. 'Maslac mi je puno draža opcija, zapravo margarin mi nije uopće nikakva opcija u kolaču, kao što mi ni biljno vrhnje nikada nije opcija. Već u samom smanjenju količine šećera puno se pridonosi kvaliteti hrane. Ako se u kolač stavi kvalitetna čokolada, uopće nema potrebe za šećerom. Na primjer, u naš mousse ne ide ni gram šećera', kaže Žakline.

Vlasnica popularne slastičarnice naglašava kako u svoje slastice ne stavlja nikakve gotove kreme, praškove i dodatke. 'Koristimo slatko vrhnje i mlijeko od jednog domaćeg proizvođača. S te se strane doista može učiniti mnogo po pitanju kvalitete slastica - ako znaš koje namirnice koristiš i koje su kvalitetne, taj kolač sam je po sebi puno zdraviji', govori Žakline.

U popularnoj slastičarnici najviše se prodaje torta Amelie. 'Što god napravim, tu tortu ništa ne može potući. Krema je od vanilije, zatim krema od šumskog voća te beze kora s bademima. Nastala je slučajno – frendica me nazvala i zamolila me da joj napravim nekakvu kremu s malo šumskog voća. Na kraju je bila oduševljena, i rekla mi da moram napraviti tortu od toga. No nisam bila zadovoljna ni s jednim biskvitom za tu tortu, i tada sam se sjetila u beze kore dodati malo prženih bademima i na kraju se to pokazalo kao pun pogodak', otkrila nam je ova vrsna slastičarka.

Za kraj, sa svim obožavateljima slastica odlučila je podijeliti i nekoliko jednostavnih, ali vrlo važnih savjeta za omiljene tartove i popularne macarones.

'Kod samog tijesta za tart, ako se radi prhko tijesto, mora se paziti na omjere, znači koliko brašna, šećera, koliko maslaca. Ako omjeri nisu dobri, onda to ispadne gnjecavo, ne prhko ili tvrdo. To je najvažnije kod tarta, da bude jedno zaista prhko tijesto i ne jako debelo. I, naravno, važno je znati da se tart mora prvo ispeći prije nego što se na njega stavi voće. Velika je pogreška kad se na sirovo tijesto stavi nadjev, to tijesto se nikada neće ispeći, ostat će gnjecavo', savjetuje Žakline.

No macarones su ipak nešto kompliciraniji. 'Macarones nisu kolači za koje uzmete recept i napravite ih. Za mene su se macarones ispostavili kao cijela jedna filozofija; njih moraš 'osjetiti' od početka do kraja. Radim ih toliko godina, no čim razmišljam o nečem drugom, dogodi se nešto. Kada se tuče bjelanjak, ne smije ga se tući ni previše ni premalo, voda koja se kuha mora biti na određenoj temperaturi, sve mora biti dobro odmjereno. Kada me prijatelji traže recept, ja im kažem kako taj recept sigurno ne žele. S tim kolačićima sam doslovce morala živjeti, osjetiti im dušu da znam što im treba da bi uspjeli. Zaista ih ne preporučujem, mislim, uspiju oni nekome prvi, drugi put, no generalno da ih praviš svaki dan, ne bi uspjeli svaki put, jednostavno su takvi', kaže simpatična Žakline koje svojim slasticama mnogima uvukla pod kožu.