Vjeruje se da je pradomovina ovog ukusnog voća sjeverna Kina otkud ju je na Sredozemlje donio Aleksandar Veliki.

Sezona marelica traje od srpnja pa do kraja kolovoza, pa su mirisne marelice idealan međuobrok tijekom ljeta.

Nutricionisti ističu kako bismo marelice svakako trebali što više konzumirati jer sadržavaju vitamine B skupine, folnu kiselinu, vitamin E, a bogate su i željezom pa se preporučuju svima koji imaju problema s anemijom.

Marelice su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećena tkiva, u razvoju jačih zuba i kostiju i poboljšavaju vid.

Marelice sadržavaju i puno karotina zbog kojeg imaju žuto-narančastu boju te vitamin C i kalij. Vrlo su korisne za vid i štite kožu od sunca zahvaljujući provitaminu A.

Budući da su bogat izvor biljnih vlakana, povoljno utječu na probavu, pa se proporučaju osobama koje imaju problema s probavom. Svježi sok od marelice se koristi kao lijek kod groznice i kožnih bolesti, rashlađuje i ubrzava eliminaciju otpadnih materija varenja, a pomaže i kod kožnih tegoba poput ekcema ili opekotina.

Marelice mogu biti vrlo ukusan doručak u kombinaciji s drugim svježim voćem, sa žitnim pahuljicama ili kašicama, a od svježih marelica možete pripremiti slasne kompote, pekmeze, sokove ili rakiju.

Savjet za kupnju:

Prilikom kupnje pripazite da marelice ne budu zelenkaste ni pretvrde, a ako su mekane, dobro pogledajte da kora nije počela tamniti. Čuvate li ih na sobnoj temperaturi, treba ih iskoristiti u par dana. U hladnjaku mogu stajati nešto dulje, ali su ukusnije ako nisu hladne.