Dva puta godišnje satovi se pomiču za jedan sat, jednom unaprijed, drugi put unatrag. Znanstvenici i liječnici koji su dio Američke akademije medicine spavanja pozvali su da se taj običaj ukine jer ima negativne zdravstvene posljedice, a i povećava broj smrtonosnih automobilskih nesreća.

Sve veći broj istraživanja tijekom godina ukazuje kako pomicanje sata ima male, ali stvarne negativne učinke. Među problemima koje pomicanje sata stvara su loša kvaliteta sna, te povećani rizik srčanog i moždanog udara.

Još jedan problem su prometne nesreće. Pomicanje sata dokazano povećava broj smrtnih slučajeva u automobilskim nesrećama.

Pomicanje sata stvara nered u našem biološkom satu, pa tako i navikama vezanim uz spavanje. Dobra paralela je kako se ljudi osjećaju nakon što su zrakoplovom otputovali nekamo gdje je drugo doba dana.

Dokazano je kako pomicanje sata ima izrazito negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Preliminarnim istraživanjima predstavljenim na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u 2016. utvrdilo se kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.

Europska komisija je još 12. rujna 2018. predložila ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., no to se prolongiralo za 2021., a zemljama članicama prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

Tako će posljednja nedjelja u ožujku 2021., ako ne dođe do novih pomicanja rokova, za neke od država EU biti dan kada je posljednji put pomaknut sat na ljetno računanje vremena, a one EU članice koje se odluče za zimsko računanje vremena kao povijesni dan upisat će posljednju nedjelju u listopadu 2021. Ljetno računanje vremena ove godine završava 25 . listopada u 3 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.

Osim što se pomicanje sata pokazalo ekološki beznačajno, do ove je odluke Europskog parlamenta došlo i zbog iskazane zabrinutosti stručnjaka koji tvrde kako pomicanje sata može ozbiljno naštetiti zdravlju, pa čak i uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih.

Brojna su istraživanja pokazala kako je promjena vremena uzrokovana pomicanjem sata u ožujku i listopadu povezana s tjelesnim i psihičkim tegobama. Doduše, te su tegobe puno rjeđe u listopadu, nego u ožujku. Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tijekom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.

Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 milijuna ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija ili takozvani sezonski afektivni poremećaj koji se javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a osim pada energije, najčešći simptomi su loše raspoloženje i neraspoloženost za kontakt s ljudima.