Ako na trenutak razmislimo o našim rukama i svim radnjama koje tim nevjerojatnim 'alatom' radimo, shvatimo kako većinu tih radnji uzimamo zdravo za gotovo i uopće ne razmišljamo koliko bi nam bilo teško da ih ne možemo napraviti. Za osobe koje pate od Dupuytrenove bolesti, također poznate kao 'vikinška' bolest, mnoge radnje postaju svakodnevna borba jer se jedan prst ili čak cijeli dlan ne može izravnati. Čak i jednostavni svakodnevni zadatci kao što su vožnja automobila, stavljanje rukavica, pranje lica i oblačenje za njih mogu biti jako teški.

Dupuytrenova bolest stanje je koje može zahvatiti šake i prste. Postupno može saviti jedan prst ili više njih prema dlanu šake. Ova bolest javlja se kod muškaraca i žena, ali je učestalija kod muške populacije. Iako nije opasna po život, Dupuytrenova bolest može uvelike ograničavati život1.

Kako bi se javnost, a posebice oni koji sumnjaju na ovu bolest, što bolje informirali o samoj bolesti i njezinim simptomima te mogućnostima liječenja, pokrenuta je nova internetska stranica www.dupuytren.hr koja na jednom mjestu donosi sve informacije o bolesti o kojoj malo znamo.

Povodom pokretanja internetske stranice prof. dr. Zdenko Stanec, predstojnik Klinike za plastičnu rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu KB Dubrava izjavio je: 'Ova bolest malo je poznata u javnosti, a osobe koje ju imaju često s nelagodom o njoj pričaju i ne traže liječničku pomoć u ranoj fazi. Pozdravljam pokretanje internetske stranice www.dupuytren.hr upravo zato da oni koji i sumnjaju na ovu bolest imaju relevantan izvor informacija o bolesti te da što prije kontaktiraju svog liječnika kako bi se bolest uspješnije liječila i kako bi se bolesnicima omogućilo učinkovitije obavljanje svakodnevnih aktivnosti.'

Uzroci i simptomi Dupuytrenove bolesti  

Dupuytrenova bolest progresivno je stanje koje zahvaća vezivno tkivo na dlanu šake i na prstima, a može postupno napredovati u Dupuytrenovu kontrakturu (jedan od mogućih simptoma Dupuytrenove bolesti, a razvit će se kod približno 25 posto bolesnika), pri čemu se zahvaćeni prst ili prsti trajno savinu prema dlanu šake.

Procjenjuje se da Dupuytrenova bolest zahvaća od 3 do 6 posto bijelaca i to posebice one sjevernoeuropskog podrijetla. Prema kliničkom mišljenju, u Hrvatskoj ima oko 1300 oboljelih.

Dupuytrenova bolest češće se javlja kod muškaraca nego kod žena (5 do 15 puta) i težeg je oblika. ​ Stvarni uzrok Dupuytrenove bolesti još je uvijek nepoznat, ali neki od uzroka su genetika (gotovo kod 70 posto svih osoba s Dupuytrenovom bolešću u obiteljskoj se povijesti bolesti javlja to stanje), dijabetes, alkohol, epilepsija, ozljede.

Liječenje Dupuytrenove bolesti 

Dupuytrenova bolest ne može se izliječiti, ali postoje kirurški i nekirurški tretmani koji mogu ublažiti simptome. Bolest se može ponoviti nakon tretmana te se u tom slučaju odabrana metoda mora ponoviti.

Nekirurške metode liječenja uključuju tretman ubrizgavanjem lijeka kolagenaza clostridium histolyticum koji sadrži enzime (nazvane kolagenazama) koji se ubrizgavaju izravno u tračak. Ti enzimi otapaju kolagen kako bi se tračak razbio. Dan nakon injekcije slijedi postupak tijekom kojeg liječnik isteže prst razbijajući tračak. U nekim slučajevima tračak sam puca i nije potreban postupak istezanja.

Ostale nekirurške metode uključuju perkutanu fasciotomiju iglom i liječenje zračenjem koje se obično koristi kod bolesnika u ranim stadijima bolesti. Kirurški zahvati preporučuju se kod oboljelih s funkcionalnim oštećenjem i kontrakturama zgloba od 30 ili više stupnjeva.

Sve dodatne informacije o uzrocima, simptomima, dijagnostici i mogućnostima liječenja Dupuytrenove bolesti dostupne su na internetskoj stranici www.dupuytren.hr