Kada naglo ustanemo, gravitacijska sila povuče krv u naše noge, zbog čega dolazi do pada krvnog tlaka. Naše je tijelo opremljeno određenim refleksima koji kompenziraju ovu promjenu pa tako srce počne ubrzano kucati kako bi pumpalo više krvi, a krvne žile se sužavaju kako bi spriječile nagomilavanje krvi u nogama.

Ovi refleksi s godinama počinju slabiti pa je ortostatska hipotenzija češća kod starijih ljudi. Vrtoglavica koja se javlja nakon ustajanja najčešće je blaga i obično nestaje ako sjednete ili legnete ili nakon nekoliko minuta stajanja, ali moguća su i ozbiljnija stanja poput gubitka svijesti, što može biti vrlo opasno.

Među uobičajene simptome ortostatske hipotenzije ubrajaju se mučnina, lupanje srca, glavobolja, slabost, zbunjenost, zamućen vid, a kao rjeđi simptomi mogući su nesvjestica, bol u prsima te bol u vratu i ramenima.

Osim starenja, slabljenje refleksa i pojavu ortostatske hipotenzije mogu uzrokovati i brojni drugi čimbenici poput dehidracije, anemije ili manjka eritrocita, pad volumena krvi (hipovolemija) uzrokovan određenim lijekovima, trudnoća, problemi sa srcem poput srčanog udara ili bolesti zalistaka, dijabetes i druge bolesti endokrinog sustava, Parkinsonova bolest, duži odmor u krevetu ili nepokretnost, vrućina, lijekovi za krvni tlak i antidepresivi, alkohol ili droga za vrijeme uzimanja lijekova za krvni tlak i diuretici.

Ako ortostatska hipotenzija ne uzrokuje samo rijetke blage vrtoglavice, trebalo bi razmisliti o tretmanu koji može uključivati i promjene nekih životnih navika, ali liječenje prvenstveno ovisi o uzrocima koji mogu biti brojni. Liječnici na raspolaganju imaju više dijagnostičkih testova za utvrđivanje uzroka ortostatske hipotenzije.

Neke od mjera koje mogu pomoći su pojačan unos tekućine (osobito vode) i ograničen unos alkohola kad je riječ o dehidraciji, polagano ustajanje sa stolca ili iz kreveta, izometrijske vježbe (npr. stiskanje rukom gumene loptice ili ručnika) prije ustajanja kako bi se povisio krvni tlak, prilagodba doze ili promjena lijeka u konzultaciji s liječnikom, nošenje kompresijskih čarapa, izbjegavanje položaja s prekriženim nogama i dugih stajanja, izbjegavanje kretanja po vrućem vremenu, spavanje s blago uzdignutim uzglavljem kreveta, izbjegavanje velikih obroka bogatih ugljikohidratima i pojačan unos soli zbog zadržavanja tekućine.

U težim slučajevima liječnik može prepisati lijekove koji djeluju na povećanje volumena krvi ili na sužavanje krvnih žila.

U većini slučajeva liječenjem osnovnog uzorka liječit će se i ortostatska hipotenzija, a njeni simptomi ili potpuno nestati ili se ublažiti.