Ono što u svakom slučaju treba izbjegavati izlaganje je suncu tijekom najsunčanijeg dijela dana. Pored toga, a osobito ako zbog prirode svog posla morate boraviti vani, nosite prozračnu odjeću, izbjegavajte alkohol i održavajte tijelo hidratiziranim pijući puno hladnih napitaka, najbolje vode. U prevenciji toplinske slabosti i toplinskog udara pomoći će, ukoliko to okolnosti dopuštaju, i rashlađivanje kupanjem u hladnoj vodi. Na oku posebno treba držati djecu, starije osobe i osobe već narušenog zdravlja.

Iako se ponekad može čuti kako su sunčanica i toplinski udar ista stvar, riječ je o različitim poremećajima zdravstvenog stanja uzrokovanih suncem, visokim temperaturama, a kod toplinskog udara i visokom vlažnošću zraka.

Posumnjate li na bilo koji od tri poremećaja uzrokovanih visokim temperaturama, prvo i osnovno je, prema preporuci Hrvatskog Crvenog križa, osobu smjestiti u hlad ili hladniju prostoriju. Važno je cijelo vrijeme pratiti znakove životnih funkcija (svijest i disanje) i u slučaju potrebe primijeniti potrebne postupke prve pomoći. Kod sunčanice i toplinske slabosti treba zvati hitnu pomoć tek u slučaju pogoršanja stanja, a u slučaju toplinskog udara treba je zvati odmah jer ovo stanje zahtijeva liječenje.

Sunčanica

Sunčanica se pojavljuje kao posljedica dugotrajnog izlaganja glave suncu, a najosjetljivije područje je potiljak.

Da je nekoga pogodila sunčanica, prepoznat ćete po suhoj koži, jakom crvenilu lica, povišenoj tjelesnoj temperaturi, glavobolji, smušenosti, vrtoglavici, mučnini i osjetljivosti na svjetlo.

Prepoznate li ove simptome kod nekoga, kao što je već spomenuto, smjestite ga u hlad ili hladniju prostoriju i rashlađujte, a na glavu stavite hladni oblog od mokrog ručnika, majice ili neke druge tkanine. Neka u manjim gutljajima pije dosta tekućine, vode ili prirodnog voćnog soka. Isto tako je važno, a također i ranije spomenuto, da treba pripaziti na stanje svijesti i disanje sunčanicom pogođene osobe te u slučaju pogoršanog stanja pozvati hitnu medicinsku službu te po potrebi primijeniti postupke prve pomoći.

Toplinska slabost ili iscrpljenost

Boravimo li predugo na suncu ili visokim temperaturama i ne nadoknađujemo na odgovarajući način vodu i sol koje gubimo obilnim znojenjem, dehidrirat ćemo i vrlo vjerojatno se dovesti u stanje toplinske slabosti ili iscrpljenosti.

Kao i kod sunčanice, ovo stanje prate vrtoglavica, smušenost, glavobolja i mučnina, ali osoba koja pati od toplinske slabosti može i povraćati, biti malaksala, bez apetita, ali jako žedna. Ovo stanje prati i jaka oznojenost, koža je blijeda, vlažna i ljepljiva, tjelesna temperatura normalna ili lagano povišena, ali osoba može osjećati grčeve u rukama, nogama ili trbuhu, disanje i rad srca su ubrzani, a moguć je i gubitak svijesti. Kod djece se može javiti i pospanost.

Nakon što ste je smjestili u hlad ili u hladniju prostoriju, osobu koja pati od toplinske slabosti rashlađujte, a na glavu joj stavite hladni oblog. Preporučuje se da miruje u ležećem položaju s blago podignutim nogama. Vrlo važno je za ovo stanje nadoknaditi preznojavanjem izgubljenu tekućinu i elektrolite (sol).

Gotovi izotonični napitci mogu se naći na policama trgovina, u ljekarnama su dostupni prašci s neophodnim solima i šećerom koji se rastope u vodi, a ako vam ništa od toga nije u blizini, izotonični napitak možete pripraviti tako da u litri vode otopite pola čajne žlice kuhinjske soli i šest čajnih žlica šećera.

Naravno, i ovdje je važno pratiti znakove životnih funkcija (svijest i disanje), a u slučaju pogoršanja stanja pozvati hitnu medicinsku službu i primijeniti potrebne postupke prve pomoći.

Iako stanje toplinske slabosti nije opasno za život, potreban je pojačan oprez ukoliko je dehidracija izraženija pa tijelu postane nemoguće hladiti se znojenjem. U ovakvim situacijama može doći do pregrijavanja tijela visokom temperaturom i toplinskog udara.

Prema navodima britanske Nacionalne zdravstvene službe, zdravlje osobe koja osjeća toplinsku iscrpljenost ne bi trebalo biti ozbiljno ugroženo ukoliko se može ohladiti unutar pola sata. U suprotnom joj prijeti toplinski udar pa je potrebno zvati hitnu pomoć.

Toplinski udar

Najteži oblik zdravstvenih poremećaja uzrokovanih visokim temperaturama je toplinski udar i bez pružanja pomoći može biti smrtonosan. Osim kao posljedica teže dehidracije, kada se tijelo toplinski iscrpljene osobe prestane hladiti znojenjem, toplinski udar može nastati u uvjetima izuzetno visoke temperature i vlage zraka, kada je također onemogućeno hlađenje tijela znojenjem pa se gubi kontrola nad regulacijom temperature tijela, zbog čega dolazi do pregrijavanja.

Kod osoba koje su doživjele toplinski udar koža je suha, crvena i topla, a iznimno kod mlađih osoba može biti i znojna. Tjelesna temperatura je vrlo visoka (iznad 40 stupnjeva Celzijevih), prisutni su jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, puls je ubrzan, disanje kratko, a osoba je uznemirena, zbunjena i poremećene razine svijesti.

Osobu je potrebno postaviti u udoban sjedeći položaj u hladovinu ili neku hladniju prostoriju i što prije početi rashlađivati tijelo zamatanjem u vlažnu plahtu ili prskanjem vodom uz istovremeno rashlađivanje lepezom. Ovaj poremećaj zahtijeva liječenje u zdravstvenoj ustanovi pa bez odgode pozovite hitnu pomoć. Dok čekate dolazak hitne medicinske službe, pratite znakove životnih funkcija i ako se stanje pogorša, pružite prvu pomoć.