Mooreov zakon temelji se na iskustvu da složenost računala eksponencijalno raste te da se broj tranzistora u integriranim krugovima udvostručuje svake dvije godine. Kada se primjeni na posljednje dvije godine, a zatim se po istom načelu unazad izračuna računalna složenost, konačno ćemo dobiti točne informacije o situaciji u 1960-ima kada je izumljen prvi mikročip.

Dvojica genetičara ovih su dana pokušali na sličan način odvrtiti film evolucije živih organizama unazad. Njihovi su rezultati pokazali da je prvi organski život morao nastati mnogo prije Zemlje.

Aleksej Šarov s National Institute on Aging u Baltimoreu i teorijski biolog Richard Gordon iz Gulf Specimen Marine Laboratory na Floridi u Mooreovom su zakonu tranzistore zamijenili nukleotidima, građevnim blokovima DNK i RNK, a krugove genetskim materijalom, te konačno izračunali kada je stvoren prvi organizam. Njihovi su rezultati pokazali da se pojavio prije 10-ak milijardi godina, mnogo prije Zemlje koja je nastala prije nekih 4,5 milijardi godina.

Sharov i Gordon smatraju da su u vrijeme nastanka Sunčevog sustava iz starijih dijelova galaksije organizmi ili jednostavni nukleotidi mogli doputovati na kometima, asteroidima ili drugom anorganskom otpadu. Ovaj proces poznat je kao panspermija. Njegovi gorljivi zagovornici bili su britanski astronomi Sir Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, a navodno i Charles Darwin. Panspermija se može odvijati unutar Sunčevog sustava između planeta ili između zvijezda. Prijenos materijala među planetima dobro je dokumentiran. Na Zemlji je pronađeno više meteorita s Marsa. Thomas Dehel je pak 2006. izračunao da bi se neke spore sa Zemlje mogle lansirati do drugih zvijezda na plazmoidnim magnetskim poljima što ih izbacuje magnetosfera dovoljnom brzinom da stignu do drugih zvijezda prije nego što budu uništene.

Znanstveni dvojac priznaje da za sada nema dokaza njihovoj hipotezi već i zbog toga što nema načina da saznamo je li organska složenost u povijesti svemira stalno rasla postojano.

No ova ideja ima vrlo zanimljive posljedice. Prije svega nastanak života prije Zemlje umanjuje mogućnost postojanja znanstveno naprednih vanzemaljaca koji uokolo jure brzinom većom nego svjetlost i mašu naprednim oružjem. Naime, ako genetska složenost raste postojano, onda bi društveni i znanstveni stupanj razvoja bilo kojih drugih vanzemaljskih bića u Mliječnoj stazi koja je stara oko 13,2 milijarde godina trebao biti podjednak našem.

Neki znanstvenici mogu biti skeptični prema ovoj hipotezi, međutim, autori studije objavljene u online časopisu Arxiv smatraju da je vrlo uvjerljiva.

'Kontaminacija bakterijskim sporama iz svemira čini se najprihvatljivijom hipotezom za objašnjenje nastanka života na Zemlji', pišu Šarov i Gordon. Šarov kaže da je čak spreman kladiti se sa 99 posto sigurnosti da je život nastao prije Zemlje. 'No trebamo ostaviti jedan posto vjerojatnosti za nešto što možda nismo uzeli u obzir', zaključio je.