Oortov oblak bi, ako je točna najnovija znanstvena teorija, mogao u sebi skrivati velik broj međuzvjezdanih objekata. Nov rad dolazi u jeku otkrića ledene kugle Borisov, a koja je pored Zemlje proletjela 2019. te je stigla iz drugog sunčevog sustava.

Riječ je o prvom i zasad jedinom ovakvom međuzvjezdanom kometu poznatom znanosti.

Više ih je nego što smo mislili?

Novi rad, doduše, predlaže da objekti poput Borisova nisu rijetki te da su međuzvjezdani posjetitelji - ne samo kometi, već asteroidi i ostale krhotine - puno uobičajeniji nego što mislimo. Oortov oblak, teoretska ljuska sačinjena od krhotina na samom rubu našeg sustava, možda u sebi krije objekte koji su nastali u kozmičkom susjedstvu, piše The Independent.

Istraživanje su proveli Avi Loeb i Amir Siraj, astronomi s Harvarda, a rad je objavljen u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

'Do otkrića prvog međuzvjezdanog kometa nismo znali koliko se međuzvjezdanih objekata nalazi u našem sustavu, no teorija o nastanku planetarnih sustava predlaže da postoji manje posjetitelja nego trajnih 'stanovnika'', komentirao je Siraj, glavni autor studije. 'Sad polako saznajemo da možda postoji puno veći broj posjetitelja', dodaje.

Znanstvenici su u sklopu rada objavili niz izračuna napravljenih pomoću Borisova. Tim rečeno, postoji niz nesigurnosti koje upućuju na konkretan broj međuzvjezdanih posjetitelja, no vrlo je izvjesno da ih je više nego onih koji su nastali u našem sustavu.

Problem je velika udaljenost od Zemlje

Unatoč velikom broju posjetitelja, znanstvenici su uspjeli uočiti samo jedan međuzvjezdani komet, a razlog je masivna udaljenost Oortovog oblaka - on je udaljen između 50.000 i 100.000 astronomskih jedinica od Sunca. Astronomska jedinica je, podsjetimo, prosječna udaljenost između Sunca i Zemlje koja iznosi otprilike 150 milijuna kilometara. Drugim riječima, oblak je toliko daleko da je u njemu vrlo teško prepoznati objekte.

Znanstvenici se nadaju da će moći izvršiti izračune uz pomoć objekata koji su nam bliži od Oortovog oblaka te samim time vidljiviji. Astronomi će sakupiti podatke vezane uz otkrivene asteroide te pokušati provjeriti jesu li zbilja međuzvjezdani, u slučaju da ih dosad nismo vodili kao takve. Ovaj bi zadatak moglo olakšati dovršavanje opservatorija Vera C Rubin, uz malo sreće sljedeće godine. Uz pomoć ovog teleskopa znanstvenici bi lakše mogli doći do točnog broja međuzvjezdanih objekata u našem sustavu.