Zvijezda koju vidite na naslovnoj zove se Scholzova zvijezda, a posebna je po tome što je prije 70.000 godina zamalo pogodila naš Sunčev sustav. Scholzova zvijezda putuje svemirom u društvu smeđeg patuljka, a u vrijeme kada su naši pretci razmišljali o lovu na mamute i korištenju kamenog oruđa imala je bliski susret s našim sustavom, mimoišavši nas na udaljenosti od jedne svjetlosne godine.

Sholzova zvijezda je, prema procjenama znanstvenika, možda i utjecala na objekte u Oortovom oblaku, sustavu kometa koje okružuju naš sustav. Rezultat je vjerojatno bio 'dodir' koji je te komete 'gurnuo' prema unutrašnjosti našeg planetarnog sustava.

Najnovija studija sprovedena u 2018. pokazala je da orbitalno kretnaje nekih objekata u Kuiperovom pojasu i danas svjedoči Scholzovom gravitacijskom utjecaju. Ta kamenita tijela smještena daleko iza Neptuna možda su nekad davno pripadala nekom drugom sunčevom sustavu - štoviše, Scholzova zvijezda je samo jedan u nizu posjetitelja koji su se nekad davno mimoišli s našom zvijezdom.

Bliski susreti

Najbliže zvijezde našem sustavu danas se nalaze u Alpha Centauriju na udaljenosti od oko četiri svjetlosne godine, no ako postoji nešto bliže, ono se možda i dodiruje sa vanjskim rubom Oortovog oblaka. NASA-in Eric Mamajek tvrdi da je Scholzova zvijezda, trenutno poznata kao najbliža zvijezda našoj, jednog dana izgubiti tu titulu.

Iznimno precizna mjerenja ESA-ine svemirske letjelice Gaia mogla bi otkriti još 'bliskih susreta'. Sljedeći na listi uzvanika je zvijezda GJ 710 koja će do nas stići za oko 1.3 milijuna godina.

Kako je to izgledalo?

Premda je Scholzova zvijezda prošla relativno blizu našem sustavu, valja voditi računa da se radi o crvenom patuljku, zvijezdi niskog sjaja koju je bilo nemoguće vidjeti golim okom. Ono što su Zemljani možda mogli vidjeti je bljesak, Crveni patuljci su, piše NASA, karakteristični po povremenom snažnom emitiranju svjetla.