Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva predavanje i tribinu održala je Danica Kragić Jensfelt, profesorica i prodekanica na CSC-u (Computer Science and Communication) prestižne akademske institucije KTH (Kraljevski institut za tehnologiju) u Stockholmu u Švedskoj.

Tijekom izlaganja i razgovora kojeg je moderirao poduzetnik Nenad Bakić nesuđena - po vlastitim riječima - manekenka i ekonomistica rekla je kako je fokus njenog rada je na izazovima koje postavlja fizička interakcija robota i ljudi, s naglaskom na mogućnosti primjene u industriji.

Kao primjer je navela robota koji mijesi tijesto: takav bi robot, recimo, morao moći sam procijeniti kad je premalo brašna i previše vode, kao i obrnuto te reagirati u skladu s time.

Pritom važnu ulogu, naglasila je Kragic Jensfelt, osim prepoznavanja okolnosti u kojima stroj djeluje igraju algoritmi i sustavi za učenje i suradnju te odgovarajući hardver, koji zasad razvojno značajno kaska za softverom i daleko je od toga da može oponašati ljudsko tijelo.

No, zašto bi uopće izrađivali robote tako da u što većoj mjeri nalikuju ljudima? Kragić Jensfelt nudi jednostavan odgovor na tu dvojbu: zato što smo stvorili svijet koji je prilagođen nama, našim tijelima, potrebama i željama. Roboti čiji će dizajn slijediti istu liniju razmišljanja lakše će se uklopiti u njega.

Roboti rame uz rame s ljudima

U budućnosti kakvom ju ona vidi roboti neće toliko zamijeniti ljude (osim na poslovima koji su dosadni, opasni i prljavi), koliko će s nama raditi rame uz rame.

Poslove ćemo dijeliti tako da čovjek obavlja ono što mu bolje ide, dok će se robot pozabaviti onim u čemu je on dobar. Pritom će nam praviti društvo, ali nas i obrazovati - recimo, podučavat će nas stranim jezicima.

Značajni izazov za industrijsku primjenu bit će organizacija posla za raznovrsne robote, u rasponu od robotičkih ruku na beskrajnoj traci do dronova za nadzor ili dostavu.

Neke mogućnosti primjene su ju iznenadile. Primjerice, nije očekivala zahtjev za automatizaciju postupka sterilizacije medicinskih instrumenata i opreme. 'Puno je sektora o kojima ne razmišljamo, a u kojima će roboti odigrati veliku ulogu', rekla je.

Velike pomake očekuje od integracije robotike u domaćinstva - posebno u kombinaciji strojnog učenja i 3D ispisa - ali je upozorila kako će veliki problem biti odgovarajuće upravljanje prikupljenim podacima kako bi se zaštitila privatnost korisnika. Tim više što će se cijela ta infrastruktura oslanjati na računalstvo u oblaku. 

'Nemamo zakone koji dobro reguliraju i standardiziraju robotiku, a strojevi i usluge koje stvaramo postaju sve složeniji', istaknula je. Iako se činilo kako će Sjedinjene Države ponuditi većinu oglednih modela kako riješiti razne probleme i dileme koji će se pojaviti uz uspon robota, sad primat preuzima Kina, ponajprije stoga što istraživanje i razvoj nisu u tolikoj mjeri opterećeni mogućnostima tužbi. 

Na pitanje trebamo li se bojati robota i umjetne inteligencije Kragić Jensfelt je ustvrdila kako su to alati koji nam olakšavaju privatni i poslovni život.

'Nekad smo pisali i pamtili telefonske brojeve. Tko to još danas radi? Ali, jednostavnije je pisati o opasnostima koje prijete nego o mogućnostima koje stapanje s tehnologijom nudi.

Asimiliramo se s tehnologijom i to nije nužno loše. U čemu je, konkretno, razlika između plastične operacije i ugradnje mehaničke ruke', upitala je te pozvala na ozbiljnu, argumentiranu intelektualnu raspravu o robotici i problemima koje donosi. 

Ako vas zanima više, nedavno smo razgovarali s Danicom Kragić Jensfelt.