'Popularizacija znanosti jedna je od ključnih aktivnosti koju bi svaki znanstvenik trebao podupirati. Radimo li nešto s ciljem promjena, teško ćemo to postići kao pojedinci; potrebna nam je potpora društva', kaže nam dr. sc. Ines Haberle, mlada znanstvenica i popularizatorica znanosti s kojom smo povodom Međunarodnog dana žena znanosti, koji se obilježava danas 11. veljače, razgovarali o poziciji mladih znanstvenica i znanstvenika u Hrvatskoj, njezinom dosadašnjem radu i obrazovanju, istraživanju zaštite mora i bioraznolikosti te o važnosti popularizacije znanosti
Rođena je 1989. godine u Ptuju u Sloveniji, s trenutnim prebivalištem u Krapini. Nakon završenog preddiplomskog studija biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, školovanje je nastavila na međunarodnom diplomskom programu Erasmus Mundus, pohađajući kolegije na Sveučilištu Algarve u Portugalu i Sveučilištu Klaipėda u Litvi.
Godine 2014. Haberle stječe titulu magistre bioraznolikosti i zaštite mora (MSc in Marine Biodiversity and Conservation) u kategoriji pet posto najboljih studenata.
Nakon aktivne suradnje s hrvatskim i stranim udrugama u području istraživanja i zaštite mora te rada na Institutu Ruđer Bošković, 2019. upisuje Interdisciplinarni doktorski studij oceanologije na PMF-u.
vezane vijesti
Ljubav prema znanosti od malih nogu
No krenimo ispočetka. Zanimalo nas je na početku razgovora kada se i kako rodila njezina ljubav prema znanosti, konkretno prema - moru. Oduvijek ju je, kaže nam Haberle, zanimala priroda, kao i raznolikost živih bića s kojima dijelimo planet.
'Tijekom odrastanja shvatila sam da, bilo namjerno, bilo slučajno, našim aktivnostima neizbježno mijenjamo svijet oko nas, često ne razmišljajući o mogućim negativnim posljedicama. Studij biologije pružio mi je mogućnost bolje razumjeti kako živa bića funkcioniraju, procese koji određuju njihovu interakciju te kako sve to dovodi do onog što mi vidimo, bilo na kopnu, bilo u vodenom okolišu', kaže.
A za ljubav prema moru kaže da je u njoj odmalena, pa je i odabir diplomskog studija prevagnuo upravo u tom smjeru. 'Oceani su ogromna prostranstva koja često uzimamo zdravo za gotovo, ne razmišljajući o njihovoj održivosti. K tome su još uvijek relativno neistraženi. Ulazak u problematiku bioraznolikosti i zaštite ovih područja stoga je neka osobna težnja doprinosu promjeni na bolje', tumači Haberle.
'Hrvatski fakulteti su itekako konkurentni'
Školovanje je nakon završetka preddiplomskog studija na PMF-u nastavila u inozemstvu. Kaže da joj je to iskustvo pomoglo u izgradnji znanstvene karijere – od stjecanja novih znanja i perspektiva do umrežavanja s relevantnim znanstvenicima. No osnove – ključne za daljnji napredak – stekla je u Hrvatskoj te pritom ističe da su hrvatski fakulteti 'itekako konkurentni i da studenti naših sveučilišta mogu, uz dovoljno truda, stati uz bok onima svjetski poznatih sveučilišta'.
'Inozemna sveučilišta možda pružaju više mogućnosti, no bitno je znati da nigdje nije savršeno – ključno je da naši fakulteti prate primjere dobre prakse i uče od drugih, no ne nužno kopiraju, već ih u skladu s našim potrebama prilagođavaju.
Poseban naglasak stavila bih na uspostavu inter- i multidisciplinarne suradnje između fakulteta, kao i na poticanje provedbe praktičnih kolegija i interaktivnosti, gdje studenti dobivaju više prostora za izražavanje', ističe Haberle.
Prenošenje znanja budućim znanstvenicima
Od 2014. do 2017. aktivno je surađivala s hrvatskim i stranim udrugama u području istraživanja i zaštite mora. Kaže nam da su udruge često jako motivirane za suradnju jer žele da njihovo djelovanje bude prepoznato i društveno korisno. Usto je ona upravo u udrugama napravila prve korake kao edukatorica, približivši znanost mladima.
'Uspješna suradnja, osim što doprinosi vidljivosti, povećava vjerojatnost daljnjeg financiranja. U Hrvatskoj sam do sada najviše surađivala s Društvom istraživača mora - 20000 milja, kojima sam iznimno zahvalna jer sam s njima odradila svoje istraživačke početke te stekla značajno iskustvo ronjenja i terenskog rada.
Od stranih udruga istaknula bih suradnju s Operation Wallacea, britanskom organizacijom koja kroz niz istraživačkih projekata objedinjuje znanstveni rad i edukaciju školaraca u području ekologije i zaštite prirode. Suradnja s njima omogućila mi je da, uz organizaciju istraživačkih aktivnosti, napravim prve korake i kao edukator te naučim prenijeti svoje znanje drugima, osobito mladim entuzijastima koji tek žele ući u svijet znanosti', kaže nam.
O potencijalu jadranskih algi u proizvodnji biogoriva
Od 2017. do 2019. godine radila je u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Bilo je to njezino prvo službeno zaposlenje u znanosti, a kao stručna suradnica sudjelovala je u projektu istraživanja potencijala jadranskih algi u proizvodnji biogoriva treće generacije pod vodstvom dr. sc. Marije Blažina.
'Radilo se primarno o laboratorijskom radu te smo u kontroliranim uvjetima, točnije biorektorima, uzgajali mikroalge izolirane iz uzoraka Jadranskog mora i karakterizirali njihov biokemijski sastav u različitim uvjetima rasta, kao što su nizak salinitet ili opterećenje otpadnim vodama. S obzirom na to da su rezultati tog projekta pokazali da postoji potencijal, drago mi je da se s istraživanjima nastavilo i nakon službenog završetka projekta te sa zanimanjem pratim svaki napredak', kaže nam Haberle.
Dr. sc. Ines Haberle:
'Bioraznolikost je sama po sebi kompleksna, velik dio vrsta nam je i dalje potpuno nepoznat, a za neke koje smo dosad i opisali ne znamo točnu biologiju niti ulogu u ekosustavu. Zaštita se mora temeljiti na razumijevanju odnosa svih članova ekosustava i njihovih potreba, uključujući utjecaj čovjeka, te često zahtijeva istraživanje svakog elementa zasebno kao temelja za stvaranje uvida u cjelokupnu slagalicu.
Klimatske promjene su realnost i donose dodatne pritiske na ekosustave te ih neizbježno mijenjaju, a vidimo da su svake godine ovi utjecaji sve intenzivniji. Sva istraživanja s ciljem zaštite mora i morskih organizama moraju stoga svoje rezultate bar jednim dijelom gledati u kontekstu onoga što nas tek čeka.'
Doktorska disertacija
Od 2019. godine zaposlila se kao asistentica u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a u Zagrebu, a iste te godine upisala je Interdisciplinarni doktorski studij oceanologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je u međuvremenu doktorirala. Naslov njezine disertacije bio je 'Modeliranje fizioloških procesa organizama primjenom teorije dinamičkih energijskih proračuna kao potpora održivom upravljanju morskim resursima', pod vodstvom mentora dr. sc. Tina Klanjščeka.
'Doktorska disertacija bavila se razvojem modela kao alata za informiranje sustava donošenja odluka u tri važne grane upravljanja morskim resursima – očuvanju vrsta, uzgoju i ribarstvu. Konkretno, razvijeni su i prilagođeni bioenergijski modeli za tri reprezentativna morska organizma, plemenitu perisku, komarču i srdelu. Modeli su zatim korišteni za predviđanje fiziološkog odgovora ovih organizama na različite okolišne uvjete, uključujući utjecaje klimatskih promjena i ljudske pritiske, na razini jedinki i populacija.
Glavna motivacija za izradu ove disertacije bila je ta da održivo upravljanje živim resursima ovisi o donošenju pravovremenih i znanstveno utemeljenih odluka te da su što realnija predviđanja potencijalnih ishoda u još neizmjerenim uvjetima nužna za uspostavu uspješnih sustava upravljanja, odnosno za pripremu niza odluka i aktivnosti koje se zatim provode u skladu s očekivanim ishodima', pojasnila nam je Haberle.
'Važno je usmjeravanje ribolovnih regulativa'
Zanimalo nas je li prekomjerni izlov i dalje problem te ima li ikakvog rješenja da se ugrožene vrste očuvaju.
'Svake godine, na razini Hrvatske i Europske unije, odvija se procjena biomase ključnih komercijalno značajnih riba, kao što je srdela, a rezultati iz godine u godinu ukazuju na iscrpljene stokove u većini ribolovnih područja. Čarobnog rješenja nema, važno je usmjeravanje ribolovnih regulativa realnom stanju te provođenje postojećih zakona. Uz godišnje procjene, koje su od ključnog značenja, bilo bi dobro uključiti učestaliji monitoring stanja jedinki, odnosno njihove kondicije, kao dodatnog pokazatelja stanja populacija.
Nakon masovnih pomora, periska je i dalje simbol zaštite u Mediteranu, no proces oporavka je spor. Tek će vrijeme pokazati hoće li uspostavljene mjere upravljanja, obnove i zaštite nekolicine preživjelih populacija doživjeti uspjeh i omogućiti povratak na lokacije prethodno zahvaćene masovnim pomorima', tumači naša sugovornica.
Haberle slobodno vrijeme provodi u prirodi, voli planinarenje i vožnju biciklom. Do sada je objavila ukupno 12 znanstvenih radova, od čega četiri prvoautorska. Također, sudjelovala je na 15 konferencija i skupova, od čega na njih 10 kao prvi autor i izlagač. Kaže da svoj rad objavljen u ožujku 2023. u prestižnom znanstvenom časopisu Fish and Fisheries smatra dosad najznačajnijim.
'Uz potporu mentora dr. sc. Tina Klanjščeka s Instituta Ruđer Bošković i suradnika dr. sc. Lava Bavčevića sa zadarskog Sveučilišta, istražen je univerzalni odnos između fiziološkog stanja jedinke i stanja populacije te smo modeliranjem na primjeru srdele pokazali kako iskorištavanje resursa, u ovom slučaju ribolov, utječe na taj odnos', otkriva nam mlada znanstvenica.
Postdoktorat u SAD-u
Trenutno je na postdoktoratu u SAD-u te radi na projektu procjene utjecaja pesticida na slatkovodne školjkaše pod vodstvom dr. sc. Valery Forbes.
'Na Odjelu za biološke znanosti Florida Atlantic University u Boca Ratonu razvijamo modele koji će omogućiti predviđanje utjecaja pesticida i drugih okolišnih čimbenika na populacije ugroženih školjkaša u SAD-u te uz to moći simulirati učinkovitost potencijalnih mjera oporavka.
Ovdje sam tek mjesec dana i još sam u fazi prilagodbe, no početni dojmovi su izuzetno pozitivni, od radne atmosfere do okoline izvan posla, te se uistinu veselim iskustvu koje ću ovdje steći u naredne dvije godine', kaže nam.
'Popularizacija znanosti ključna je da publika razumije što i zašto radimo'
Uz znanstvene publikacije – usmjerene primarno stručnoj zajednici – Haberle smatra da je popularizacija znanosti jedna od ključnih aktivnosti koju bi svaki znanstvenik trebao podupirati.
'Radimo li nešto s ciljem promjena, teško ćemo to postići kao pojedinci, potrebna nam je potpora društva – zato je nužno da šira publika razumije što i zašto radimo to što radimo. Danas postoje mnogi načini komunikacije, od javih tribina, otvorenih vrata do gostovanja u raznim medijima i objava putem društvenih mreža, te vjerujem da svatko može pronaći način na koji se može izražavati.
Osobno rado sudjelujem u otvorenim danima i sličnim događanjima na kojima zainteresirana javnost ima mogućnost direktnog kontakta sa znanstvenicima i dobivanje odgovora iz prve ruke. Uz to, trudim se odazvati medijima koji pokažu interes za objavu znanstvenih sadržaja iz tematike kojom se bavim', kaže nam Haberle.
Rušenje stereotipa u znanosti
Dotaknuli smo se i pozicije znanstvenica i znanstvenika u Hrvatskoj, koja je, kaže Haberle otvoreno, izazovna, osobito za mlade koji se tek trebaju izboriti za svoje mjesto. Posebno je, dodaje, izazovno za žene.
'No rad i napor budu prepoznati i iako to nije uvijek moguće, znanstvene institucije se trude, koliko im to financije omogućuju, zadržati dobre istraživače. U znanstvenom radu često je važan kontinuitet, što je za žene posebno izazovno jer svaki odmak od karijere, kao što je to zasnivanje obitelji, vraća nekoliko koraka nazad i potrebno je uložiti dodatan napor i vrijeme kako bi se održao korak s muškim kolegama.
Danas sve češće i muški kolege odabiru više vremena posvetiti se obitelji te se na taj način stvara neka ravnoteža i smanjuju razlike. Smatram da je upravo rušenje stereotipnih očekivanja u društvu ključno za ujednačavanje položaja znanstvenica i znanstvenika, a poticanje porodiljnog za očeve, kao i potpora ženama koje teže uskladiti karijeru i obitelj, samo su neki od dobrih primjera', ističe naša sugovornica.
Ines Haberle o tome što je u poslu najviše veseli te o budućim planovima i ciljevima:
'Osjećaj da je nešto dosad nepoznato, zahvaljujući uloženom radu i trudu, dobilo smisao vrijedan je svake uložene minute, pa čak i onog vremena provedenog u slijepim ulicama, kada mislimo da nema dalje, što nas natjera da se vratimo nekoliko koraka nazad i sagledamo stvari iz drugog kuta. Uz to, raditi posao u kojem je znatiželja glavni pokretač i gdje rezultati doista mogu doprinijeti pozitivnoj promjeni - nezamjenjivo je.
Što se tiče planova, naredne dvije godine fokus će biti na usavršavanju bioenergijskog modeliranja s primjenom na slatkovodnim školjkašima, međutim kako se radi o univerzalnom pristupu, naučeno ću moći primijeniti i na kasnijim projektima vezanim uz morski okoliš. U međuvremenu, trudim se održati postojeće suradničke odnose s kolegama na Institutu Ruđer Bošković te istovremeno uspostaviti nove kontakte za buduće suradnje.'
L'Oréalov 'Za žene u znanosti'
Haberle je prošle godine bila jedna od stipendistica Nacionalnog programa stipendiranja 'Za žene u znanosti', koji su 17. godinu u Hrvatskoj proveli L’Oréal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija.
Ta se nagrada u Hrvatskoj dodjeljuje od 2006. godine, a do 2022. programom stipendiranja u iznosu od 5000 eura nagrađene 62 mlade znanstvenice na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući interdisciplinarna područja.
Haberle nam je otkrila da joj je velik dio L'Oréalove stipendije olakšao troškove dolaska u SAD, a preostali dio još je, kaže nam, netaknut i tek čeka svoju namjenu.
