USKO GRLO U KRIZI

Doznali smo zašto aplikacija LastQuake šteka, evo o čemu se radi

24.04.2020 u 10:22

Bionic
Reading

Iako im stalno rušimo web poslužitelje, seizmolozi su zahvalni na podacima koje im korisnici iz Hrvatske šalju

Nakon što je Zagreb nedavno ponovno pogodio nešto jači zemljotres mnogi među nama su odmah posegnuli za smartfonima kako bi u sve popularnijoj aplikaciji LastQuake provjerili jačinu udara.

Ali, aplikacija je - kao i u nekoliko prethodnih navrata - neko vrijeme bila nedostupna ili je, u najboljem slučaju, radila vrlo sporo.

Zanimalo nas je zašto se to događa, pa smo kontaktirali nadležne u instituciji koja stoji iza aplikacije LastQuake

'Jednostavno zato što aplikacija trenutno ima 110 tisuća korisnika u Hrvatskoj, većinom na području Zagreba i okolice.

Svaki put kad dođe do zemljotresa ljudi skoče na aplikaciju kako bi provjerili što se događa i podijelili svoja iskustva. To stvara ogroman promet s kojim se naši web poslužitelji teško nose', pojasnio je za tportal Remy Bossu, glavni tajnik Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

Tisuće prijava u nekoliko minuta

Kako je to izgledalo tijekom potresa u četvrtak, 23. travnja?

EMSC je zaprimio oko dvije tisuće prijava u prve četiri minute nakon što se zemlja zatresla. Usporedbe radi, od velikog udara jačine 5,4 po Richterovoj ljestvici prije mjesec dana pristiglo je osam tisuća prijava.

'Vjerojatno bi ih sad zaprimili i više da se naš sustav mogao nositi s tom razinom prometa', rekao je Bossu.

Od velikog zemljotresa ukupno je dosad iz Hrvatske pristiglo više od 85 tisuća prijava.

Zagreb i Hrvatska nisu jedini takav, pomalo poseban slučaj. Slična je situacija u Albaniji, gdje je također više od sto tisuća korisnika aplikacije koji se javljaju nakon potresa u blizu gusto naseljenih područja. U dva slučaja pristiglo je na tisuće prijava nakon naknadnih udara manjih magnituda.

Zagreb je, ipak, po nečemu drukčiji

Takav obrazac počinje se pojavljivati i u, primjerice, Salt Lake Cityju u Sjedinjenim Državama, gdje aplikacija LastQuake postaje sve popularnijom i odakle također primaju oko tisuću prijava za potrese jačine četiri Richtera.

Rossu očekuje kako će se slični obrasci početi pojavljivati u svim područjima s velikom koncentracijom korisnika. 'Pošto je naša baza korisnika narasla od 400 tisuća prošle godine do 1,2 milijuna sad, vjerojatno će to postati uobičajeno', prognozirao je.

Građani na ulicama
  • Građani na ulicama
  • Građani na ulicama
  • Građani na ulicama
  • Građani na ulicama
  • Građani na ulicama
    +8
Građani u strahu izašli na ulice nakon novog potresa Izvor: tportal.hr / Autor: Damjan Tadić

Ipak, dodao je, Zagreb je poseban po tome što se manji naknadni udari događaju usred grada. Upravo su u našem glavnom gradu po prvi put ikad zabilježili da je toliki broj ljudi osjetio i reagirao na zemljotrese slabije od jednog Richtera. Takvo je ponašanje normalno i očekivano, u skladu s reakcijama ljudi u sličnim okolnostima diljem svijeta.

Treba istaknuti kako je EMSC neprofitna udruga, stvorena kako bi okupila i koordinirala rad seizmoloških postaja za promatranje i praćenje na području Europe i Mediterana, uključujući i Hrvatski seizmološki institut. Surađuju i razmjenjuju podatke s približno stotinu mreža za praćenje potresa diljem svijeta.

Treba poboljšati infrastrukturu, ali to nije lako

U tome što je riječ o neprofitnoj udruzi koja usluge nudi bez naknade ili prikazivanja oglasa krije se dio odgovora na pitanje zašto se njihova informatička oprema teško nosi s navalom podataka iz Hrvatske.

Ima li puno lažnih prijava?

Na to je pitanje teško odgovoriti precizno, rekao nam je Rossu.

Naime, moguće je kako će neki ljudi svoje iskustvo povezati s potresom koji nisu osjetili, već nekim drugim. Drugi će, zbog emotivnog stanja u kojem se nalaze, pretjerati u procjeni koliko je zemljotres doista bio jak.

Ali, to nisu lažne prijave. Rossu je uvjeren kako je doista lažnih prijava vrlo malo, a postoje i načini kako ih mogu otkriti i ukloniti iz baze podataka.

Iako su poboljšali što su mogli, dugoročna rješenja nisu ni jednostavna, niti jeftina. Osim aplikaciju LastQuake, ista informatička infrastruktura mora u pogonu održavati web odredišta, Twitter, automatsku obradu podataka (kako onih prikupljenih seizmološkim uređajima, tako i onih koji pristignu od građana), baze podataka, softver za razmjenu podataka...

'Radimo na dugoročnom rješenju, ali potrajat će prije nego što ćemo ga moći dovršiti i upogoniti', istaknuo je Bossu.

Iako im stalno rušimo web poslužitelje, Rossu i njegov tim zahvalni su na podacima koje im korisnici iz Hrvatske šalju jer omogućavaju daljnja istraživanja kako bi još bolje razumjeli ovu elementarnu nepogodu o kojoj se još ne zna puno.

'Potpuno razumijem želju ljudi da dođu do informacija čim prije. Nastavite, molim vas, koristiti aplikaciju, ali budite strpljivi. Ako radi sporo ili ne reagira odmah pričekajte malo i tako smanjite opterećenje. Možete se prebaciti na naš korisnički račun na Twitteru @LastQuake kako bi dobili najnovije informacije pa se potom nakon nekoliko minuta vratiti na aplikaciju. I nemojte zaboraviti kako se oslanjamo na rad nacionalnih seizmičkih mreža kako bi vam dostavili informacije, uključujući i one u Hrvatskoj. Bez njih aplikacija LastQuake ne bi mogla funkcionirati', poručio je Rossu.