Čak i prije nego što su krajem siječnja objavljeni prvi slučajevi Covida-19 u Europi, društvenim mrežama već su kružili signali da se događa nešto neobično. Istraživači IMT Škole za napredne studije u Lucci uočili su tragove sve veće zabrinutosti zbog slučajeva upale pluća u objavama na Twitteru u sedam zemalja.

Poruke, objavljene krajem 2019. i početkom 2020., cirkulirale su regijama u kojima su kasnije službeno potvrđeni prvi slučajevi pandemije. Ti su nalazi objavljeni časopisu Scientific Reports.

Autori su stvorili jedinstvenu bazu podataka sa svim tweetovima koji sadrže ključnu riječ 'upala pluća' na sedam jezika - engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom, poljskom i nizozemskom - od prosinca 2014. do ožujka 2020.

Analiza pokazuje porast tweetova koji spominju ključnu riječ 'upala pluća' u većini europskih zemalja uključenih u studiju već u siječnju 2020. U Italiji, gdje su 22. veljače 2020. uvedene prve mjere za suzbijanje zaraze Covidom-19, stopa porasta spominjanja upale pluća tijekom prvih nekoliko tjedana prošle godine bitno se razlikuje od stope zabilježene u istom tjednu 2019.

To znači da su žarišta infekcije identificirana nekoliko tjedana prije objave prvog lokalnog izvora infekcije Covidom, 20. veljače u Codognu. Sličan obrazac primijećen je i u Francuskoj. Službene informacije u Španjolskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji kasnile su za informacijama s Twittera oko dva tjedna.

Autori su geolocirali više od 13.000 tweetova povezanih s upalom pluća i otkrili da dolaze iz regija u kojima su kasnije zabilježeni prvi slučajevi infekcija: Lombardije, Madrida, Île de Francea...

Slijedeći isti postupak, istraživači su istražili još jedan simptom vezan uz Covid-19: frazu 'suhi kašalj'. I tu je zamijećen statistički značajan porast broja spominjanja te fraze tijekom tjedana uoči dramatičnog širenja zaraza u veljači 2020.

'Naša studija nadovezuje se na postojeće dokaze da društveni mediji mogu biti koristan alat epidemiološkog nadzora. Oni mogu pomoći u presretanju prvih znakova nove bolesti i praćenju širenja', kaže Massimo Riccaboni, redoviti profesor ekonomije na IMT-u.

Praćenje društvenih medija moglo bi pomoći javnim zdravstvenim tijelima da ublaže rizike ponovnog oživljavanja zaraze, na primjer usvajanjem strožih mjera socijalnog udaljavanja tamo gdje se čini da se zaraze povećavaju, ili obrnuto, popuštajući ih u drugim regijama. Ovi bi alati također mogli utrti put integriranom sustavu epidemiološkog nadzora kojim globalno upravljaju međunarodne zdravstvene organizacije, piše Sci Tech Daily.