Najnovija zemaljska promatračnica, solarni teleskop Daniel K. Inouye, isporučila je svoj prvi set slika. Riječ je o snimkama uzburkane solarne atmosfere našeg Sunca koje pored snage naše rodne zvijezde dokazuju moć ovog izvanrednog uređaja. Na slici možemo vidjeti područje od 82.076 kilometara u rezoluciji od 18 kilometara po pikselu. Usporedbe radi, riječ je o regiji veličine devet Rusija poredanih jedne do druge. Sunce je, podsjeća Mashable, 151.2 milijuna kilometara udaljeno od Zemlje.

Promatračnicu je financirala američka Državna znanstvena zaklada (National Science Foundation), a namjena joj je snimanje vrlo oštrih slika Sunca te mjerenje magnetskih polja koja utječu na 'svemirsko vrijeme', uključujući Sunčeve pjege, solarne baklje i koronalna izbijanja mase.

Ovakvi fenomeni u određenim oklonostima mogu imati katastrofalne posljedice po Zemlju, uključujući uništenje energetskih i telekomunikacijskih sustava. Znanstvenici trenutno ne znaju precizno predviđati svemirsko vrijeme te, premda se ovakvi događaji ne dešavaju često - oni mogu nanijeti veliku štetu.

Solarna baklja je, primjerice, u ožujku 1989. u Quebecu uzrokovala dvanaesterosatnu nestašicu struje i zastoj signala za Radio Free Europe.

Teleskop, koji je ime dobio po pokojnom havajskom senatoru, astronomima će pomoći istražiti i proučiti fiziku iza svemirskog vremena. Promatračnica na tlu također će raditi u koordinaciji sa ESA-iom i NASA-inom misijom Solarni Orbiter lansirane 2020. i Solarne sonde Parker, NASA-ine letjelice poslane dvije godine ranije.

'Teleskop Inouye, odnosno njegova otkrića pružit će uvide koji će transformirati našu naciju i planet te predvidjeti i pomoći pri pripremi u slučaju događaja poput solarnih oluja' rekao je Sethuraman Panchanathan, direktor NSF-a. Solarna promatračnica nalazi se na vrhu neaktivnog vulkana Haleakalā na Mauiju koji seže 3048 metara iznad vodene površine. Ime Haleakalā na havajskom znači 'kuća sunca', a prema legendi polubog Maui užetom je zavezao sunce i natjerao ga da nebom putuje sporije.

Znanstvenici u suradnji s lokalnim stanovništvom nisu mjesto izabrali zbog prikladnom imena, vež zbog vremenskih uvjeta koji astronomima pružaju puno bolju priliku da prouče koronu. Konstrukcija projekta počela je 2012., usporio ju je Covid-19, dok je u punu funkciju ušla ove veljače.