Klimatske promjene jedan su od najvećih globalnih izazova i prijetnji 21. stoljeća. Problem se dugo zanemarivao kao nešto što nas tek čeka u našoj budućnosti, no sad je jasno da se te promjene u značajnoj mjeri događaju već i danas, upozorava dr. sc. Ines Sviličić Petrić, viša znanstvena suradnica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju Zavoda za istraživanje mora i okoliša pri Institutu Ruđer Bošković.

Klimatske promjene negativno utječu na gotovo sve aspekte okoliša, ali i društva i ekonomije, stoga je nužno djelovati sada, dok još imamo priliku barem usporiti ove promjene te istovremeno usmjeriti snage na pronalaženje inovativnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama.

A tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku čini baš to: njihov projekt PERSPIRE želi proučiti ekstremne oborine, klimatološki ekstrem s kojim ćemo se sve više susretati u budućnosti.

Posljedice ekstremnih oborina

'Zanima nas kakve će posljedice ekstremne oborine imati na okoliš i kako će utjecati na današnju pozitivnu interakciju mikroorganizama u tlu koji nastanjuju područje oko korijena i njene biljke domaćina', objašnjava Petrić.

Ekstremne i učestale oborine naime često dovode do kratkotrajnih poplava i direktno utječu na promjene u funkcioniranju i strukturi rizosfernog mikrobioma, kao i na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.

'Iako o njima razmišljamo kao o zasebnim organizmima, biljka i njeni mikroorganizmi čine ekološku zajednicu, holobiont/superorganizam, u kojem oni surađuju i koevoluiraju', kaže Petrić. 'Zdrava interakcija između rizosfernih mikroorganizama i biljaka odgovorna je za uspješan rast i razvoj biljke, za plodnost i produktivnost tla.'

Kupusnjače dobro podnose poplave

Proučavajući odgovor mikrobne zajednice u tlu i biljke na poplave izazvane ekstremnim oborinama, pokušat će odgovoriti na kompleksno pitanje utjecaja klimatskih promjena na ranjiv sektor poljoprivrede.

Biljke iz porodice kupusnjača, uključujući povrtne kulture poput kupusa, kelja i raštike, izuzetno su dobri eksperimentalni modeli pa ne čudi to što su znanstvenici odlučili baš na njima istražiti utjecaj kratkotrajnih poplava.

'Već iz preliminarnih pokusa vidimo kako kupusnjače relativno dobro podnose uzastopne poplave kojima smo ih podvrgnuli, uz vidljivu stagnaciju u rastu i razvoju biljke', otkriva Petrić prve dojmove nedavno započetog eksperimenta. 'Što se točno događa s mikroorganizmima i samom biljkom na finijoj razini, to će se tek pokazati u našim pokusima.'

Ovaj projekt trebao bi ponuditi konkretna rješenja za probleme nastale na zemljištu zbog ekstremnih oborina.

'Dobit ćemo saznanja o potencijalnom utjecaju klimatskih promjena na sigurnost hrane i zdravlje ljudi te definirati negativne posljedice ekstremnih oborina na bioraznolikost i funkcioniranje poljoprivrednih tla', kaže Petrić.

Hrvatska među zemljama koje trpe najveće štete

Živimo u stoljeću koje će obilježiti ekstremni klimatološki događaji, naročito poplave i oluje. A Hrvatska je uz Češku i Mađarsku zemlja s najvećim udjelom štete od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, upozorava Petrić. Samo između 2013. i 2016. ljetna suša je poljoprivrednicima nanijela tri milijarde kuna šteta, a zbog direktnih posljedica klimatskih promjena prinos poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj do sredine stoljeća smanjit će se za tri do osam posto.

'Već danas vidimo pomaknuta vegetacijska razdoblja, a prijete nam i sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i prateći toplinski stres te učestalije poplave i stagnacija površinske vode', najavljuje Petrić.

Europski fond za regionalni razvoj financira niz istraživanja pa tako i već spomenuti projekt PERSPIRE, kojim hrvatski znanstvenici tragaju za mikroorganizmima što mogu preživjeti i obavljati svoje funkcije u tlu i u poplavnim okolišnim uvjetima.

'Ove mikroorganizme planiramo predložiti kao cjepiva za bakterizaciju usjeva u budućnosti. Oni bi se mogli koristiti za oporavak i pomoć kulturama u vrijeme poplavnih incidenata', otkriva Petrić.

Na temelju odgovora biljke na poplavni stres, ekipa s Ruđera planira identificirati i biljne sekundarne metabolite koji bi se mogli upotrijebiti kao stimulator biljnog rasta u uvjetima poplave. Na kraju, predložit će mjere koje bi poljoprivrednicima pravovremeno mogle ukazati na promjene u kvaliteti tla nakon poplava.

Pogled u budućnost

Znanstvenici ne mogu smanjiti globalno zagrijavanje i zadržati globalno zatopljenje u ciljanim granicama, ali što ljudi koji rade na mjestima poput Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju i biotehnologiju na Ruđeru mogu učiniti i što čine?

'Svakako da ne možemo zaustaviti ovaj globalni trend, no svojim istraživanjima možemo pridonijeti saznanjima o tome kako će različiti organizmi i ekosustavi reagirati na klimatske promjene', kaže Petrić. Simulirajući uvjete kakve očekujemo u budućnosti, mogu barem pokušati procijeniti hoće li se organizmi uspješno prilagoditi novim okolnostima.

'Dobivamo pogled u budućnost, što nam daje šanse da se za nju i pripremimo', kaže Petrić. Znanstvenici su zbog svoje prirode posla jako fleksibilni, prilagodljivi i dosjetljivi pa ih u radu nije omela ni pandemija...

'Tijekom rada na znanstvenim projektima navikli smo se na to da pokusi krenu u neočekivanom smjeru pa konstantno premišljamo i pronalazimo nove zaobilazne putove kojima bismo došli do traženog odgovora na znanstveno pitanje', kaže Petrić. Tako su se snašli i u slučaju pandemije: 'Od početka radimo bez zaustavljanja, ali pazimo jedni na druge. Radimo i dalje jer život ne može i ne smije stati.'