Ako NASA-i i ESA-i sve prođe po planu, 22. prosinca će u svemir, nakon hrpe odgoda i revizija, krenuti teleskop James Webb. Dok ga prema odredištu, točki u svemiru na oko 1,6 milijuna kilometara od Zemlje, prevozi europska raketa Ariane 5, kozmička će promatračnica polako raširiti zlatna ogledala u obliku saća koja će zemaljskim znanstvenicima pružiti dubok uvid u svemir koji nas okružuje.

Svemirski teleskop James Webb također će nam pomoći otkrivati planete koji podržavaju život. Jedan od astronoma koji željno iščekuju prve rezultate je profesorica Beth Viller te je u razgovoru za Guardian otkrila detalje o ovom velikom znanstvenom podvigu.

Fascinantan podvig

James Webb najnapredniji je svemirski opservatorij današnjice i nosi masivno ogledalo promjera šest metara te štit koji će ga čuvati od Sunčeva zračenja veličine prosječnog teniskog terena. Za izradu ovog suludo skupog i složenog paketa znanstvene opreme trebalo je 30 godina te ga se smatra jednim od najvećih znanstvenih podviga u ovom stoljeću.

'Na lansiranje Jamesa Webba neki od nas čekali su desetljećima. Riječ je o promatračnici koja će revolucionirati skoro svako polje moderne astrofizike', komentirala je Viller.

Nesmiljeno uzbuđenje vezano uz potencijalna otkrića skoro je jednako strahu koji vlada među ljudima koji su ga izgradili jer ako dođe do odredišta i ako nekim slučajem ne bude radio - nitko neće moći doći do njega kako bi ga popravio. Ako s druge strane proradi, dat će nam uvid u svemir kakav dosad nismo ni sanjali. Također će nam, zahvaljujući preciznim mjernim instrumentima, pružiti pogled na udaljene svjetove na kojima se možda razvio život - i to već tijekom prve godine rada.

Put prema otkriću

James Webb ima ogledalo promjera šest metara, a u usporedbi s Hubbleovim ogledalom od dva metra nudi veću razlučivost te može 'zaobilaziti' smetnje naše atmosfere i promatrati svemir kroz širi spektar valnih duljina. Pomoći će nam promatrati udaljene i bliske galaksije, plinovite i prašnjave diskove u kojima se rađaju mlade zvijezde, kao i planete koji nastaju oko njih.

Kako ima puno veći raspon promatranja u infracrvenom spektru, James Webb moći će vršiti puno detaljnije analize atmosfera udaljenih egzoplaneta, pruživši puno veću količinu podataka s kojima će znanstvenici moći raditi. Neki od prvih planeta koje ćemo promatrati nalaze se u obližnjem sustavu Proxima Centauri, u kojem kandidat za 'zemljolike' planete kruži puno bliže svojoj zvijezdi.

Viller smatra da postoji šansa da taj planet neće biti naseljiv zbog intenzivnog zračenja svoje zvijezde. Unatoč tome, riječ je o svijetu koji postoji u vrlo drukčijim uvjetima nego Zemlja, prije svega zato što se kreće u užoj orbiti pa mu godina traje svega 11 dana. Upravo zato promatranje njegove atmosfere može pružiti odgovore koje nismo mogli dobiti uz pomoć trenutno dostupne opreme. Potencijalni život bismo, tim rečeno, mogli otkriti potragom za vrlo specifičnim plinovima.

Takvo bioočitanje, doduše, prema trenutnim saznanjima postoji samo na teoretskoj razini, što znači da će znanstvenici morati 'pregledati' oko 30 svjetova kako bi dobili ideju o tome što može podržati život, a što ne.

Kad stižu prvi rezultati?

Prije nego što se krene s konkretnim istraživanjem morat će se odrediti tko će i kada dobiti termin za korištenje. Riječ je o kompetitivnom natječaju u kojem žiri pregledava potencijalne programe i sukladno njima radi svojevrsnu 'top listu' te određuje raspored. Prioritet će, naglašava Viller, dobiti timovi koji razvijali instrumente za promatračnicu. Nakon što James Webb uspješno obavi lansiranje prvih šest mjeseci proći će u ocjenjivanju i zaprimanju znanstvenih prijedloga i programa koji će, s vremenom, pomoću teleskopa biti izvršeni.

Prve ćemo rezultate, uzmemo li sve u obzir, početi dobivati tijekom ljeta 2022.