Cilj kampanje jest osvijestiti kompanije o pravnim, tehničkim i sigurnosnim rizicima povezanim s korištenjem nelicenciranog softvera.

Usprkos uvriježenom stajalištu da je među hrvatskim poslovnim subjektima namjera glavni pokretač softverskog piratstva, iskustva s terena i lokalna istraživanja pokazuju da to ipak nije namjera - već neznanje.

Stoga će BSA tijekom kampanje tvrtke kontaktirati prvenstveno putem izravnog dopisa. Nakon dopisa, uslijedit će telefonski poziv u kojem će BSA kontaktirati direktore i IT menadžment, kako bi dobio povratnu informaciju o usklađenosti softverskih licenci unutar tvrtki te ih educirao o prednostima upravljanja softverskom imovinom.

U sklopu kampanje, BSA će također od tvrtki zahtijevati da ispune i pošalju Izjavu o korištenju legalnog softvera, nakon što provedu internu reviziju licencnog stanja te budu sigurni da koriste isključivo licencirani softver i, u skladu s tim, poštuju autorsko pravo na softver.

BSA kod tvrtki želi podići i svijest o tome da je softversko piratstvo povreda autorskog prava, koja podliježe građanskoj i kaznenoj odgovornosti sukladno Zakonu o autorskom i srodnom pravu te Kaznenom zakonu.

Tijekom 2012. godine, Državni inspektorat utvrdio je 1.484 povrede autorskog prava, povezane s nelicenciranim softverom, podnio 393 optužna prijedloga te izdao 73 prekršajna naloga, temeljem kojih su naplaćene kazne u iznosu od 481.300 kuna.

S druge strane, korištenje licenciranog softvera ima brojne prednosti, primjerice potpuno funkcionalni softver, redovna softverska i sigurnosna ažuriranja, tehničku podršku, jamstva i slične pogodnosti.

Posljednja globalna istraživanja potvrđuju razarajući učinak softverskog piratstva na hrvatsko gospodarstvo. Prema zadnjoj Globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva, koju je za BSA proveo IDC, stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj pala je nakon nekoliko godina stagnacije.

Unatoč toj činjenici, stopa softverskog piratstva od 53 posto i dalje je alarmantno visoka, što okvirno znači da je svaka druga hrvatska tvrtka u opasnosti zbog korištenja nelicenciranog softvera.

'Osim pravnog dijela naše dugoročne strategije, naš cilj za budućnost je jačanje edukacije i svijesti o kršenju autorskih prava i nelicenciranom softveru. Nadamo se nastavku bliske suradnje, ne samo s državnim tijelima, već i s ostalim industrijskim udruženjima i nositeljima prava', rekla je Ivana Jurin Puhalo, vanjska pravna savjetnica BSA u Hrvatskoj.

'U tom smislu, već smo najavili suorganizaciju javnih događanja Stop krivotvorinama i piratstvu te prošli vikend pokrenuli prvo zajedničko događanje. Nadalje, planiramo edukacijske programe i treninge za predstavnike državnih tijela, koje ćemo pokrenuti sljedeće godine', dodala je.

BSA na dnevnoj bazi zaprima anonimne prijave piratstva, putem besplatne telefonske linije 0800 32 32 32 i e-mail adrese infocroatia@bsa.org, a čiji se broj značajno povećao u posljednjoj godini.

Prijave koje pobuđuju sumnju na umnožavanje, korištenje ili distribuciju nelicenciranog računalnog softvera, BSA nakon početne provjere prosljeđuje Državnom inspektoratu ili policiji. U 2012. godini, Državni inspektorat naplatio je gotovo 500.000 kuna kazni zbog softverskog piratstva.