Računalstvo u oblaku, odnosno cloud computing, zasad kod nas u najvećoj mjeri usvajaju velike tvrtke, no sve je više malih i srednjih tvrtki koje su zainteresirane za takvu vrstu IT usluga.

To je naposljetku i logičan potez - manje i srednje tvrtke u pravilu raspolažu manjim budžetima za vlastitu IT infrastrukturu ili je, pogotovo kada je riječ o manjim tvrtkama, ni ne žele imati.

Njima cloud computing omogućuje oslobađanje od troškova infrastrukture, koja u prosječnoj kompaniji može iznositi i do 70 posto ukupnih IT troškova.

Troškovi pod nadzor

Dakle, računalstvo u oblacima je, ovisno o potrebama pojedine tvrtke i implementaciji, prilika da tvrtka pod kontrolu stavi TCO (total cost of ownership, odnosno ukupni trošak vlasništva) ili CAPEX (Capital Expenditure, kapitalna ulaganja) svojih IT operacija kako bi ili posve izbjegla velike investicije u vlastitu infrastrukturu ili je smanjila i učinila efikasnijom.

S druge strane, zanimljivo je pogledati kako hrvatski IT funkcionira kada nastupa u ulozi ponuđača cloud rješenja na drugim tržištima.
Iako se ponudom cloud infrastrukture i rješenja na drugim tržištima bavi nekolicina hrvatskih IT tvrtki, svojevrsna zvijezda ove IT grane je tvrtka Combis.

Nakon što ju je prije tri godine kupio T-Hrvatski Telekom, tvrtka se iz vodećeg integratora sustava na fragmentiranom hrvatskom ICT tržištu počela transformirati u regionalni centar za ICT usluge. Između ostaloga, na 7. Combisovoj tehnološkoj konferenciji, koja će biti održana krajem rujna u Šibeniku, bit će predstavljen projekt koji je realiziran za Romtelecom u Rumunjskoj.

Nove prilike

Upravo u izlasku na zemlje CEEMEA regije, odnosno Srednje i Istočne Europe te ultimativno Bliskog Istoka i Afrike i dalje na istok prema Rusiji i bliskim državama, mnoge hrvatske tvrtke vide svoju priliku, pogotovo kada je riječ o cloud rješenjima.

Naime, u Hrvatskoj jača svijest da se klasičnim pristupom cloud computingu koji njeguju veliki svjetski cloud provideri poput Amazona, koji se oslanja na ekonomije razmjera (economies of scale), njima ne može parirati. Ne samo Amazon, nego i cloud rješenja koja nude tvrtke poput IBM-a ili Hewlett-Packarda koncipirana su i dimenzionirana tako da se ne mogu masovno preslikati niti ponuditi u zemljama navedene regije.

S druge strane, manji cloud developeri poput onih iz Hrvatske mogu biti konkurentni baš u spomenutim zemljama ako ponude modularna rješenja koja bi nudila usporedivu funkcionalnost, te istovremeno omogućavala bržu i jednostavniju prilagodbu konkretnom projektu.

Pritom su usmjereni na iskorištavanje tzv. economies of scope, odnosno ekonomije opsega, tražeći svoju prednost u snižavanju prosječnog troška razvijanja idućeg sličnog rješenja.

Dijelom tih ekonomija će se u konačnici okoristiti i potencijalni klijenti kojima će takve modularne i fleksibilnije cloud implementacije uvjetovati manji trošak u odnosu na veće ponuđače.

K tome, pored visokog nivoa prilagodbe konkretnog rješenja klijentu (posljedica modularnog dizajna samog rješenja) te lakšeg upscalinga, u prilog manjim ponuđačima cloud usluga ide i spremnost na lokalizaciju i fleksibilnost pri definiranju cijene te mogućnost uvođenja dodatne funkcionalnosti ako to konkretni slučaj zahtijeva.

Modularni cloud koncept ComClouda omogućuje prilagodbu potrebama naručitelja (DaaS, VPS, Hosted Exchange sa Sharepointom te billing za daljnju veleprodaju).

Integracija application storea u cloud rješenje nudi sigurne virtualne desktope (DaaS) bez obzira na operativni sustav ili vrstu uređaja (desktopi, prijenosnici, pametni telefoni, tableti, thin clienti).

Dodatni prihodi iz vlastitog clouda

Zanimljiv posredni način na koji se mogu ocjenjivati koristi od uvođenja cloud rješenja jest opcija iznajmljivanja viška kapaciteta drugim tvrtkama sa srodnim potrebama.

Dobar primjer za to jesu javne komunalne djelatnosti. Veća komunalna tvrtka ili komunalni holding sustav jednog grada može osim u svrhu konsolidacije različitih vlastitih sustava unutar nekoliko vezanih poduzeća, svoj cloud sustav razviti tako da ga ponudi drugim sličnim komunalnim tvrtkama u drugim gradovima kao gotovo rješenje.

Naime, u velikom dijelu je riječ o istoj funkcionalnosti - npr. slične aplikacije, vođenje evidencije o korisnicima, ispostavljanje računa, planiranje aktivnosti i sl. - koja se razlikuje uglavnom po tome čiji se logotip nalazi na izlaznim računima za, primjerice, potrošnju vode ili odvoz otpada.

Ovaj slučaj je pogotovo dobra ilustracija jer nema osobitih bojazni oko sigurnosti podataka. Kako si javna komunalna poduzeća po naravi stvari nisu izravni konkurenti na tržištu, nema nekih osobitih prepreka da manje tvrtke ne iskoriste priliku za smanjenje troškova za takve uobičajene poslove.