Suosnivač i direktor agencije Degordian Tomislav Grubišić izradio je analizu plaća domaćih programera temeljem istraživanja koje je obuhvatilo 3.000 ispitanika. Po njegovoj procjeni, to je približno trećina ukupnog broja ljudi koji se bave programiranjem u Hrvatskoj.

U analizu su ove godine uključeni i programeri koji posluju preko paušalnog obrta, s time da su njihovi podaci obrađeni odvojeno.

Prema Grubišićevom izračunu, trenutna ovogodišnja prosječna neto plaća programera u Hrvatskoj je u rasponu između 9,5 i 10,5 tisuća kuna, za gotovo 1.500 kuna više nego lani, i uz manje izražene razlike u pojedinim tehnologijama nego što je to bio slučaj u 2018.

Kako bi programer mogao računati na takve prihode mora imati u prosjeku četiri godine iskustva. Prosječni više rangirani programer ima osam godina iskustva.

U kategoriji paušalaca - koji su upravo predmetom zakonskih promjena usmjerenih na smanjivanje izbjegavanja plaćanja poreza - ušlo je oko pet posto ukupnog broja ispitanika (dakle, oko 150 programera), što je osjetno povećanje u odnosu na prošlu godinu, ali i još uvijek razmjerno mali udio.

Više od dvije trećine (70 posto) paušalaca su su iskusniji programeri (seniori i leadovi), koji zarađuju 30 posto više nego programeri u radnom odnosu (17 naspram 13 tisuća kuna neto).

Prema Grubišićevoj analizi na hrvatskom tržištu i dalje dominiraju tehnologije .NET i Java, u kojima radi gotovo pola svih programera.

Medijan plaće zavojnih programera za Appleov operativni sustav iOS porastao je za osjetnih 40 posto, pri čemu gotovo pa nema razlike između kategorija iskusnijih programera. 'Tržište se doslovno prepolovilo na to jesi li početnik ili znaš programirati u Swiftu, pa su se prema tome formirale i plaće', istaknuo je Grubišić.