Botaničar njemačkog podrijetla u Zagreb je došao na proslavu rođendana britanske kraljice koju je organiziralo Britansko veleposlanstvo, ali joj je domaćin bio Botanički vrt. U Botaničkom vrtu je u utorak održao predavanje u kojem je predstavio projekt na kojem radi - Kew Gardens' Millennium Seed Bank Partnership, globalnu mrežu za zaštitu biljaka koja povezuje banke sjemenja i zaštitu biljaka u više od 60 država svijeta, koju neki nazivaju 'Noinom arkom bilja'. Kroz projekt banke, pokrenut 2000. godine, do 2020. trebale bi se prikupiti i tako spasiti od izumiranja sjemenke oko 75.000 biljaka, odnosno 25% predstavnika svjetske flore, ponajviše iz Australije, Kine i SAD-a. Do sada ih je prikupljeno oko 35.000, odnosno nešto više od 10%. Trenutno ih se u svijetu čak 200-tinjak tisuća smatra ugroženim, a u Hrvatskoj gotovo 800.

Zagreb bi trebao pokrenuti banku

'Zagrebački botanički vrt s lokacijom u samom središtu grada i tradicijom dužom od 100 godina je uistinu divan, a reakcije publike na moje predavanje bile su jako dobre; bilo je dosta pitanja', rekao je gotovo savršenim engleskim bez tragova njemačkog naglaska Müller.

U razgovoru u foajeu hotela Esplanade objasnio je da je dolazak u našu zemlju odlučio iskoristiti kako bi s kolegama u Botaničkom vrtu raspravio o mogućoj suradnji.

'Govorili smo o mogućnosti obnove nekih staklenika, ali i o pohranjivanju sjemena u sklopu hrvatskog projekta njihova očuvanja; razgovarali smo o tome kako bismo mogli uspostaviti lokalni projekt skladištenja sjemena', rekao je.

Na pitanje je li Hrvatska partner Milenijske banke sjemena, odgovorio je da naša zemlja nema formalan odnos s MBS-om, no nada se da će se to u budućnosti promijeniti. Iz Hrvatske, kaže, koliko zna, do sada nisu dobili nikakve uzorke.

'Mi pomažemo zemljama partnerima da prikupe sjeme i pohranjujemo ga besplatno pod uvjetima koje one same traže, međutim, mi ne možemo prikupljati sjeme umjesto njih', rekao je pojasnivši da je prioritet banke prikupljanje ugroženih divljih vrsta kopnenih biljaka, iako u nekim zemljama, osobito afričkim, u kojima lokalne zajednice ovise o određenim sortama, u fokusu može biti i ekonomski značaj bilja.

Royal botanical garden Kew ima status neprofitne organizacije i ne zarađuje na svojim aktivnostima, a usluga dugotrajnog skladištenja je potpuno besplatna.

'Zemlja donor postavlja uvjete pod kojima se sjeme može, odnosno ne može koristiti; slično kao u običnim bankama novca, sjeme ostaje u vlasništvu zemlje. Hrvatska flora s nekih 5.500 vrsta biljaka je među najbogatijima u Europi jer se vaša zemlja nalazi na razmeđi različitih teritorija. Tu ima mediteranskih elemenata s velikim brojem endemskih vrsta, osobito na otocima i uzduž obale. Tu su i planinska i kontinentalna te panonska područja sa stepskim elementima', istaknuo je Müller.

Tijekom razgovora s kolegama u Botaničkom vrtu, kaže, stekao je dojam da ima razloga za optimizam - da postoji veliko zanimanje da se u doglednoj budućnosti ostvari suradnja i uspostavi lokalna banka sjemena.

GM biljke nisu opasnost za divlje, već za farmere

Na pitanje što misli o genetski modificiranim biljkama, s nešto rezerve i opreza odgovorio je kako njegov vrt ima određeno službeno stajalište no da će radije govoriti u svoje osobno ime.

GM biljke, kaže, za banku nisu zanimljive jer se ona ne bavi komercijalnim sortama već eventualno njihovim divljim srodnicima. No vjeruje da modificirani sojevi ne predstavljaju opasnost za divlje; veći problem vidi u stvaranju ovisnosti uzgajivača o sjemenu i pesticidima velikih kompanija.

'Ovakva prijetnja posebno je izražena u zemljama u razvoju u kojima je obiteljska poljoprivreda pod velikim pritiskom. Umjesto da se stvaranjem GM usjeva tržište otvara, stvara se ovisnost i monopolizam', upozorio je.

Najveće prijetnje: razaranje staništa i klimatske promjene

Müller kaže da su najopasnije za divlje biljke ljudske aktivnosti, odnosno uništenje staništa krčenjem šuma, intenziviranjem poljoprivrede, urbanizacijom i razvojem turizma, osobito uz obale. Godišnje kroz sječu nestaje oko 13 milijuna hektara šuma. Osim toga tu je i prijetnja klimatskih promjena.

'Vrlo je teško predvidjeti što će se zbivati. Naši talijanski partneri u banci proučavaju promjene u visinama na kojima žive biljke na obroncima Alpa. Studije su pokazale da postoji jasna tendencija seljenja prema većim nadmorskim visinama. Kada biljke dođu do vrhunaca planina, više neće imati kamo pobjeći', upozorio je.

Pohranjeno sjeme traje od 30-ak do čak 8.000 godina

Milenijska banka trenutno uglavnom čuva sjeme kopnenih biljaka, međutim, postupno se uvode i neke vodene, odnosno morske vrste. Njihovo je skladištenje nešto kompliciranije jer one teže podnose isušivanje koje je sastavni dio tehnologije pohranjivanja. One se moraju vrlo polako sušiti da bi se konačno zamrznule kao i kopnene. Tako pohranjene sjemenke imaju različito trajanje. Neke se moraju odmrzavati i potom saditi kako bi se prikupilo svježe sjeme.

'Prema europskom protokolu u banci se obično pohranjuje oko 10.000 sjemenki od svake vrste. To se dijeli na dva dijela – 5.000 ide u dugotrajno skladištenje i u idealnom slučaju se ne dira sljedećih 200 godina, a drugih 5.000 je dostupno za redovna testiranja i istraživanja u institutima koji iz njih mogu razvijati nove sojeve. Sjeme se pohranjuje u vrlo suhim uvjetima na relativnoj vlažnosti od 15 posto, što odgovara apsolutnoj vlažnosti od šest do sedam posto u sjemenki, na temperaturi od -20 stupnjeva Celzijusovih. Svakih 5 do 10 godina provode se testovi klijanja kako bi se vidjelo u kakvom su stanju. Ako manje od 80 posto proklija, to je znak za uzbunu. Sjeme biljaka vrlo kratkog vijeka odumire nakon nekoliko desetaka godina, prosjek je nekoliko stotina godina, a ima ih koje ima dobro prirodnu zaštitu pa traje i do osam tisuća godina', objasnio je Müller.

Očuvanje flore nije skupo!

Za kraj razgovora rekao je kako želi naglasiti da je pohranjivanje sjemena vrlo učinkovit i vrlo jeftin način očuvanja biljaka.

'Pohranjivanje sjemena određene biljke od samog početka, od faze planiranja do stavljanja u posudu i zamrzavanja u prosjeku stoji manje od dvije tisuće funti. To je ništa u usporedbi s novcem koji se u Europi troši na kozmetiku svake sekunde. Dakle, za uspostavljanje nacionalne banke sjemena u Hrvatskoj u kojoj bi se pohranio dio flore zbog njezine važnosti i odgovornosti koju ima država za svoje endemske vrste trošak bi bio beznačajan. Mi imamo sve potrebno znanje i stručnost, a vi ga možete iskoristiti. Spremni smo vam ponuditi našu stručnost i pomoć. Jako sam zadovoljan svojim posjetom i veselim se ponovnom dolasku', zaključio je britanski stručnjak.