Astronomi su nedavno otkrili neobičan prizor: spajanje galaksija u blizini rijetkog 'crvenog kvazara', supermasivne crne rupe masivne veličine koja se neprekidno hrani plinom i prašinom. Iza otkrića se nalazi međunarodni tim znanstrvenika koji je cijelu stvar snimio svemirskim teleskopom James Webb te ulovio prizor koji se dogodio prije 11.5 milijardi godina. Na snimci se mogu prepoznati spajanje ranih galaksija te formiranje svemira kakvog poznamo danas.

Blistav i esktremno crven kvazar poznatiji kao SDSS J165202.64+172852.3 star je 11.5 milijardi godina, a stručnjaci ga opisuju kao crnu rupu u nastajanju.

'Mislimo da će se u obližnjim sustavima desiti nešto dramatično' rekao je Andrey Vayner, koautor rada i astrofizičar na sveučilištu Johns Hopkins u Marylandu. 'Galaksije se nalaze u savršenom trenu i poziciji za transformaciju koja će im za par milijardi godina potpuno promijeniti izgled'.

Najranija promatranja ove regije svemira koje su znanstvenici odradili teleskopom Hubble i Gemini-North pokazali su da se kvazar nalazi u takozvanoj 'tranzicijskoj fazi', no uz pomoć preciznije optike teleskopa James Webb otkriveno je da se zapravo radi o tri galaksije koje kruže oko jednog kvazara.

'Prijašnjim smo slikama došli do zaključka da ova galaksija vrlo vjerojatno vrši interakciju s onima u blizini te se kreće prema nekoj vrsti spajanja zato jer su im oblici iskrivljeni' rekla je Nadia L. Zakamska, voditeljica istražitelj i astrofizičarka sa Johnsa Hopkinsa. 'Nakon što smo dobili podatke od Jamesa Webba, zbilja sam se iznenadila. Nisam imala pojma da smo zapravo gledali nekoliko galaksija. Tjednima sam stajala i zurila u rezultate promatranja'.

Slike snimljene teleskopom James Webb pokazuju čak tri galaksije koje se kreću velikom brzinom - što sugerira na prisutnost ogromne mase zbog koje je tim zaključio da se upravo tamo nalazi najgušća svemirska formacija ikad snimljena'. 'Ni gust oblak tamne stvari ne može biti dovoljno objašnjenje' rekla je Dominika Wylezalek, astronomkinja na sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj. 'Mislimo da da tamo promatramo regiju gdje se susreću i spajaju dvije masivne aureole tamne tvari'.

Tim će nakon ovih saznanja pokušati nastaviti promatranje ovog roja galaksija u nadi da će razotkriti tajne načina na koji su ove grupe uopće nastale tijekom ranih stadija našeg svemira, kao i načine na koje na ovaj proces utječu supermasivne crne rupe koje se kriju u njihovim srcima, piše Space.

'Ono što vidite ovdje samo je mali komadić sveukupnih sakupljenih podataka' kaže Zakamska.

'Tu gledamo hrpu stvari koje se odvijaju odjenom, no odlučili smo javnosti prvo predstaviti najveće iznenađenje. Svaka mrlja na slici zapravo je beba galaksija koja se spaja u masivnu 'mamu' galaksiju a boje su zapravo indikatori njihovih brzina. Cijela se stvar kreće na vrlo složen način i tek sad polako shvaćamo kako cijeli mehanizam funkcionira' rekla je Zakamska.

Znanstveni rad objavit će se u Astrophysical Journal Letters, a njegova priprema može se pronaći u arXivu.