Europska unija od početka je pregovarala je sa šest proizvođača: AstraZeneca/Oxford, Johnson&Johnson, Sanofi/GSK, BioNTech/Pfizer, Curevac i Moderna. Kasnije su identificirani i drugi potencijalni kandidati za pregovore o nabavi. Kako je posebno važno osigurati da ponuda cjepiva bude raznolika, s različitim tipovima cjepiva, EU pregovara i s proizvođačima Novavax, Valneva i ReiThera jer je riječ o različitim tehnologijama proizvodnje.

Prvi ponuđeni sporazum bio je s tvrtkom AstraZeneca, od koje je Hrvatska zatražila 3,600.000 doza; raspodjelom ukupne ponuđene količine cjepiva na razini EU, Hrvatskoj je dodijeljeno 2,705.000 doza.

Hrvatska je pokazala zanimanje za po milijun doza cjepiva tvrtki Moderna i Pfizer, kao i za 900 tisuća doza od Janssen Farmaceutice (Johnson&Johnson). Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučio je i nabavu 300.000 doza od CureVaca, no te količine mogu biti isporučene tek krajem godine, a tek treba vidjeti što će biti s eventualnim cjepivom tvrtke Sanofi.

Kako djeluju cjepiva protiv Covida-19?

Koronavirus uzrokuje infekciju pomoću proteina na svojoj površini, tzv. proteina šiljka, spike proteina, pomoću kojeg se veže za stanice tijela te ulazi u njih i uzrokuje bolest. Zato se većina cjepiva razvija tako da ciljaju upravo protein šiljka. Cjepivo u organizmu uzrokuje stvaranje antitijela i T stanica koji su usmjereni protiv šiljka i onemogućavaju ulazak koronavirusa u stanice domaćina. Cjepiva tako pripremaju imunološki sustav na prepoznavanje i obranu tijela od bolesti za koju su namijenjeni.

Sva četiri cjepiva koja ocjenjuje Europska agencija za lijekove EMA - BioNTech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca/Sveučilište u Oxfordu te Janssen Vaccines & Prevention - u stanicama organizma potiču stvaranje proteina šiljka kakav na svojoj površini nosi koronavirus. Imunološki sustav osobe prepoznaje ovaj protein kao strani te kao prirodnu obranu tijela protiv njega proizvodi protutijela i T-stanice. Ako cijepljena osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunološki sustav će prepoznati virus i bit će spreman za obranu, čime će osoba biti zaštićena od bolesti COVID-19.

Pfizer i Moderna

Cjepiva koja izrađuju BioNTech/Pfizer i Moderna to postižu tako da pomoću molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gensku uputu za stvaranje proteina šiljka. Druga dva cjepiva, ona koja pripravljaju AstraZeneca/Sveučilište u Oxfordu te Janssen Vaccines & Prevention, sadrže druge, za ljude neškodljive, viruse iz porodice adenovirusa. Ti su virusi izmijenjeni tako sadrže gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka koronavirusa.

I Modernina i Pfizerova cjepiva koriste genetski materijal koji se naziva glasnička RNK (mRNK). RNK je informacija unutar virusa SARS-CoV-2 koja kodira sve strojeve virusa. Tradicionalna cjepiva koriste mrtvu ili modificiranu verziju virusa kako bi natjerala tijelo da stvori imunološki odgovor tako što će naučiti prepoznavati ovaj virus i postane imuno na njega. RNK cjepiva umjesto toga koriste modificiranu verziju RNK virusa SARS-CoV-2.

Kad RNK uđe u vaše stanice, one stvaraju vlastite fragmente virusa, koji zatim uče vaše tijelo da postane imuno. RNK sama po sebi nije štetna, zapravo vaše stanice stvaraju i koriste RNK cijelo vrijeme.

Nakon ubrizgavanja, RNK iz cjepiva razgrađuje se u jednom danu. Važno je da cjepiva sadrže samo mali dio RNK. Naime, RNK poruka odnosi se na jedan jedini protein koronavirusa. Potrebno je 25 različitih proteina koronavirusa da bi se napravio koronavirus, tako da nema brige stvara li RNK virus.

RNK je upakirana u male kuglice masti, takozvane lipidne nanočestice koje ljudske stanice razgrađuju i eliminiraju. Ostali sastojci su voda te neke soli i šećeri kako bi ove čestice bile stabilne.

Ova tehnologija isporuke RNK lipidnim nanočesticama nije se prije koristila za cjepiva. Međutim, lijekovi koji koriste nanočestice lipida koriste se još od devedesetih godina prošlog stoljeća, a FDA i EMA su dosad odobrili njih dvadesetak. Neki od ovih lijekova temelje se na RNK i obično se koriste za genske i antitumorske terapije.

Kako djeluje 'oksfordsko cjepivo'?

Cjepiva razvijena na Sveučilištu u Oxfordu, odnosno na ruskom istraživačkom institutu Gamalaja, baziraju se pak na korištenju adenovirusa kao vektora za unos antigena. Oksfordsko cjepivo koristi adenovirus koji inficira čimpanze, dok rusko cjepivo koristi dva tipa adenovirusa koji inficiraju čovjeka, tipa 5 i tipa 26. Poput mRNA cjepiva, i ova dva cjepiva kodiraju za protein šiljka SARS-CoV-2 virusa.

Prirodne infekcije adenovirusom su relativno učestale i najčešće izazivaju prehlade. Da bismo od adenovirusa pripremili adenovirusni vektor, virusu je uklonjen dio genoma odgovoran za njegovu replikaciju. Zbog toga se adenovirusni vektor ne može umnažati u stanicama i ne može uzrokovati bolest.

Cjepljenje u dvije doze

Comirnaty - kako se zove BioNTech/Pfizerovo, zasad jedino odobreno cjepivo u EU pa tako i u Hrvatskoj - daje se u dvije doze injekcija, obično u mišić nadlaktice, uz vremenski razmak od barem 21 dana između doza. Sam Comirnaty ne sadrži sam virus i ne može prouzročiti COVID-19. On tijelo priprema za obranu.

Comirnaty ima uvjetno odobrenje za stavljanje u promet. To znači da će Europska agencija za lijekove procijeniti sve nove informacije o cjepivu iz ispitivanja koje će trajati još dvije godine. Koliko zapravo traje zaštita, koliko se uspješno sprečavaju teški oblici bolesti, koliko se uspješno štite imunokompromitirane osobe, djeca i trudnice te sprečavaju asimptomatski slučajevi, sve su to pitanja na koja tek trebamo dobiti odgovor.

Cjepivo kompanije Moderna vrlo je slično u EU zasad jedinom odobrenom, Pfizerovom, no postoji nekoliko ključnih razlika. Modernino cjepivo ne zahtijeva skladištenje na izuzetno niskim temperaturama. Naime, Pfizerovo cjepivo treba čuvati na oko -75 stupnjeva Celzijevih i u hladnjaku može ostati samo pet dana, nakon toga više nije djelotvorno. Modernina cjepiva mogu se pak skladištiti na temperaturi od oko -20 stupnjeva Celzijevih, a u hladnjaku se mogu držati 30 dana prije isteka roka valjanosti.

Modernina cjepiva daju se u dvije doze od 100 mikrograma u razmaku od 28 dana. Pfizerovo cjepivo daje se u dvije doze od 30 mikrograma u razmaku od 21 dan.

Za razliku od Pfizera, koji je poznata farmaceutska kompanija, Moderna (ime je kratica za modificiranu RNK) je deset godina mlada biotehnološka tvrtka koja dosad na tržište nije plasirala nijedan proizvod, niti je od FDA dobila odobrenje za bilo koje od svojih devet cjepiva. Ovo je prvi put da je neki njen potencijalni proizvod prošao treću fazu kliničkog ispitivanja.

Oksfordsko je najjeftinije

AstraZenecino, takozvano oksfordsko cjepivo, može se držati u standardnom hladnjaku najmanje šest mjeseci, a daje se u dvije doze u razmaku od četiri tjedna. Ovo je cjepivo znatno jeftinije od Moderninog i Pfizerovog. AstraZeneca se obvezala da neće zarađivati na cjepivu tijekom pandemije pa je tvrtka prva sklopila dogovor s COVAX-om, globalnom inicijativom za ravnomjernu distribuciju cjepiva protiv Covida-19, uključujući zemlje s niskim prihodima.