Voditeljica Botaničkog vrta u Zagrebu mr. sc. Biserka Juretić kaže da su neki mediji nedavno propagirali jedenje medvjeđeg luka kao zdrave namirnice, a da se nisu potrudili ljude dovoljno informirati kako ga prepoznati.

'Vjerojatno ni sami autori nisu znali puno o toj biljci', rekla je Juretić i dodala: 'Ljudi se boje gljiva, no ne boje se dovoljno otrovnih biljaka. U botaničkom vrtu mi upozoravamo posjetioce, osobito djecu, da na livadama i u šumama ne treba nasumce brati i žvakati travke i biljke. Prosječna osoba o bilju zna vrlo malo ili gotovo ništa. Kad nekoga zatražite da nabroji 20 životinja, neće imati nikakvih problema, no kada ga pitate da navede isto toliko biljaka, stat će već nakon nekoliko. O njihovim svojstvima znat će još manje. Kada novinari ili voditelji emisija preporučuju neke biljke za prehranu, onda ih također trebaju upozoriti i na biljke koje bi joj mogle biti slične, a otrovne su ili toksične. Medvjeđi luk primjerice može se još lakše zamijeniti s đurđicama koje su također otrovne.'

Profesor biologije u zagrebačkom MIOC-u Emil Gaal kaže da ljudi često ne znaju prepoznati koja su ključna svojstva po kojima se biljke razlikuju. 'To je kao kada biste nekoga tko nema pojma o automobilima pitali po čemu se razlikuju', rekao je Gaal i dodao: 'Većina bi prvo uočila boju ili dimenzije. Međutim, ako vas zanima kvaliteta, potrebno je poznavati manje uočljive znakove koji nam govore o kojem je proizvođaču riječ i kojem modelu.'

Profesor dr. sc. Tioni Nikolić s Botaničkog zavoda PMF-a kaže da u Hrvatskoj ima oko 5.000 vrsta biljaka, od kojih je oko 1.200 jestivo, ljekovito, medonosno, začinsko, ili se koristi na neki drugi način, a otrovnih je više od 500.

'Dakle, gotovo svaka četvrta biljka na koju naiđemo u prirodi može imati utjecaj na čovjeka, pozitivan ili negativan', ističe dr. Nikolić.

'Od laika se ne očekuje da će ih upoznati sve, međutim 100-tinjak najčešćih moguće je dobro upoznati i koristiti. Temelj za ispravno ponašanje u prirodnom okruženju je obrazovanje. Informacije postoje - izdano je više pristupačnih priručnika hrvatskih i stranih autora na našem jeziku te ih treba koristiti. Prilog na televiziji u trajanju od nekoliko minuta o nekoj biljci ne može biti dovoljan za njezino prepoznavanje u prirodi.

Medvjeđi luk se inače teško može zamijeniti s nekom drugom biljkom (usporedite mrazovac gore - sličan je šafranu - i medvjeđi luk desno koji je sličniji đurđicama, op. a.), samo se sabirač treba primjereno informirati. Preporučam pristupačna tiskana izdanja domaćih autora te bazu podataka o hrvatskoj flori Flora Croatica javno dostupnu na internetu s više od 30.000 fotografija i 15.000 narodnih naziva', objasnio je dr. Nikolić.

Stručna voditeljica Nacionalnog parka Plitvička jezera Antonija Dujmović nedavno je za tportal rekla da njihovi posjetitelji često beru biljke unatoč nedovoljnoj informiranosti i zabrani koja vrijedi u parku. Samo u NP Plitvička jezera ima oko 1.400 biljaka, od kojih su mnoge toksične ili otrovne.

Kao primjer predstavljamo vam neke od otrovnijih koje se mogu naći u Hrvatskoj:

Divlja grašica. Najčešće se penje po drugim biljkama. Vrlo je otrovna, a postoje zabilježeni smrtonosni slučajevi trovanja sa samo dvije grašice.
Ciklama, lijepa ukrasna biljka, ima plod u obliku okruglaste čahure, a u većim dozama je vrlo otrovna.
Likovac je listopadni grm čiji su svi dijelovi otrovni, već 10-12 plodova sadrži smrtnu dozu otrova.
Trubeljika je otrovna biljka koju nalazimo u priobalnom pojasu tekućih voda i voda stajaćica. Samo jedan izdanak može izazvati smrt odrasle osobe.
Božikovina, zimzeleni dekorativni grm, ima vrlo otrovne plodove.
Tisa je cijela vrlo otrovna.
Ricinus, grm koji naraste do 2 m u visinu, cijeli je vrlo otrovan, a već i vrlo mala količina sjemenki za djecu može biti smrtonosna.
Krumpir - nezreli plodovi krumpira su vrlo otrovni. Zabilježeni su slučajevi u kojima su umrla djeca koja su jela njegove bobičaste plodove.
Mrazovac je vrlo lijepa biljka koju nalazimo na vlažnim livadama i proplancima često i u vrlo velikom broju. 5 g sjemena mrazovca već je opasno po život.
Đurđica je otrovna biljka koju nalazimo po svijetlim šumama, livadama i krčevinama.

Dakle, uživajte u darovima prirode, ali uz odgovarajući oprez i nadasve znanje!