Tema emisije Hrvatskog radija, U mreži Prvog bila je razvoj umjetne inteligencije
Stručnjaci za umjetnu inteligenciju Dražen Oreščanin, Aco Momčilović i Davor Aničić gostovali su U mreži Prvog Hrvatskog radija gdje su prokomentirali razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj i svijetu.
Veliko zanimanje javnosti dobili su chat botovi, a posebice chatGPT, veliki jezični model, koji ne samo da traži informacije nego ih sam komponira u smislene eseje. Pomoću njega mogu se pisati seminarski radovi, poslovni planovi, prezentacije. Program izaziva i oduševljenje i strah pa je Italija zabranila korištenje programa.
'GPT je nevjerojatno skočio u vrlo kratkom roku i donio je jako dobrih primjera, ali i problema. Postoji postotak ljudi koji je spreman i koji će s time napraviti jako puno, to će im biti odskočna daska. Pitanje je što se događa s ostalim dijelovima društva', za emisiju Hrvatskog radija, U mreži Prvog rekao je Aco Momčilović.
Taj jezični model istreniran je na ljudskoj povratnoj informaciji tako da u razgovoru prati temu i odgovara, a puno ljudi označavalo je što je dobar, a što loš odgovor, objasnio je Davor Aničić. 'To je jedan od razloga zašto je to svima dostupno, da bi se taj model dodatno unaprijedio bilo je potrebno imati povratnu informaciju milijuna ljudi. Ljudima izgleda kao da se to dogodilo jako brzo, taj razvoj traje puno dulje. Veliki jezični model statistički pokušava predvidjeti sljedeću riječ i pravilan odgovor u odnosu na povratnu informaciju', kazao je.
Kako modele usmjeriti da rade za dobrobit ljudi?
'Približava se taj trenutak gdje je za očekivati da će model i samostalno moći učiti nekakve stvari i zato je sada dobar trenutak da se otvori rasprava kako modele usmjeriti da rade za dobrobit pojedinaca, ali i cijelog čovječanstva i kako osigurati kontrolu i razvoj nad tim svim što se događa', dodao je Aničić.
Umjetna inteligencija je svuda oko nas, u svim uređajima, u svim vozilima, istaknuo je Dražen Oreščanin.
'To se zove umjetna inteligencija ne zato što je inteligentno nego zato što je to naziv koji potječe od prije 70 godina. Radi se jako puno na regulativi u tom području i tu je ponovno predvodnik inicijative Europska unija', kazao je.
'Najvažnija stvar koja se treba regulirati je transparentnost. Jako je bitno da sve aplikacije umjetne inteligencije s kojima osoba dolazi u kontakt budu prema tim osobama transparentne, da čovjek uvijek zna da komunicira s umjetnom inteligencijom. I da budu objašnjive odnosno na jeziku koji je svakom od nas razumljiv treba objasniti korisniku koja je svrha svakog algoritma s kojim dolazi u susret', dodao je Oreščanin.
Umjetna inteligencija u Hrvatskoj
Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji Hrvatska nije na dovoljno visokoj razini u odnosu na druge zemlje, objasnio je Momčilović.
'Počeli smo u zadnjih par mjeseci pričati o tome, izašlo je u medije što je jako dobro i pozitivno, ali na institucionalnoj razini ne pričamo dovoljno', rekao je Momčilović.