Manjak pčela u poljoprivrednim područjima ograničava proizvodnju hrane u pojedinim ključnim područjima, navedeno je u rezultatima nedavno objavljenog istraživanja. Posljedice bi, upozoravaju istraživači, mogle biti ozbiljne.

Broj divljih pčela poput bumbara opada zbog manjih površina pod cvijećem, korištenja otrovnih pesticida i klimatske krize. Domaće pčele, pak, hrvaju se s bolestima. Zbog toga bi i do tri četvrtine svjetskih usjeva ovisnih o oprašivačima moglo ove godine podbaciti s prinosom.

Od sedam tijekom istraživanja promatranih biljki u 13 američkih saveznih država njih pet su pokazali znakove pada prinosa zbog manjka pčela. Među njima su jabuke, borovnice i trešnje, dok pad broja pčela nije utjecao na primjerice, badem.

Ukupno je promatrano 131 polja u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Švedskoj. Rezultati su pokazali kako usjevi s pčelama imaju značajno veće prinose, kao i da divlje pčele igraju značajniju ulogu u oprašivanju područja s intenzivnom poljoprivredom nego što se mislilo, usprkos tome što u njima uglavnom nema biljki koje bi ih podržale.

Divlje pčele često su učinkovitiji oprašivači nego domaće. Ali, zabilježen je oštar pad broja jedinki pojedinih vrsta, zbog čega su neke od njih završile na popisu ugroženih vrsta.

Prema podacima Agencije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, količina proizvodnje usjeva ovisnih o kukcima i drugim oprašivačima porasla je trostruko u zadnjih 50 godina.

Podbačaj proizvodnje mogao bi značiti nestašicu određenih vrsta voća i povrća, što bi moglo osiromašiti prehranu. Riža, žito i kukuruz neće biti pogođeni jer se oprašuju vjetrom.

Istraživači preporučuju poljoprivrednicima razumnije korištenje pesticida i gnojiva, kao i bolje razumijevanje kako oprašivanje utječe na prinose, piše Guardian.