'Općenito gledano, ne možemo biti zadovoljni stanjem vrtova u Hrvatskoj, međutim htjeli bismo da ljudi, novinari i lokalne zajednice to sami procijene tijekom Tjedna. Nedostaje nam i ljudi i novca za njihovo očuvanje i razvoj. Htjeli bismo također da svaki sveučilišni grad ima barem jedan botanički vrt, a Osijek ga primjerice nema', rekla je za tportal voditeljica Botaničkog vrta u Zagrebu mr. sc. Biserka Juretić.

Osijek čak nema botanički vrt

'Kod nas je u Zagrebu situacija još dobra, imamo ljude i nešto sredstava od Grada. Neki drugi vrtovi su u puno lošijem položaju. No bilo bi dobro da Zagreb dobije novi botanički vrt. Ako je grad sa 30.000 stanovnika mogao napraviti postojeći, onda danas grad s više od 800.000 stanovnika svakako zaslužuje znatno veći vrt. Primjerice u Bordeauxu stari botanički vrt iz 1857. postoji i dalje u centru grada, međutim 2001. u novom dijelu grada otvoren je novi, koji je dobio brojne nagrade za dizajn. U njemu je naglasak na uzgoju i zaštiti samoniklog bilja te regije. Ondje imaju i vrlo suvremeno uređen edukacijsko-izložbeni prostor u kojem se održavaju brojna predavanja. U Helsinkiju je pak 2009. otvoren novi vrt koji je tada bio jedini u kojem su sve biljke posađene iz sjemenki prikupljenih na prirodnim staništima, što je vrlo važno jer se obično koristi sjeme koje je već kolalo po brojnim vrtovima. Time je maksimalno povećana zaštita flore. On je najmanje 1,5 puta veći od našeg. Oba ta grada imaju znatno manje stanovnika od Zagreba – Helsinki ima oko 590.000 stanovnika, a Bordeaux oko 250.000. Svojevremeno je postojao plan da se novi botanički vrt smjesti u Gračanski ribnjak, međutim ondje je kasnije u nekim dijelovima dozvoljena gradnja. Valja upozoriti također da u turističkom vodiču Zagreba uopće nema informacija o botaničkim vrtovima u Zagrebu. No za sada nam je ipak prioritet poboljšati stanje u postojećim vrtovima.

Građani nisu nezainteresirani, ali mnogi još uvijek misle da mi samo posadimo biljke i potom gledamo kako rastu. Nadamo se da će ljudi nakon posjeta reagirati i od lokalnih zajednica tražiti da se nešto pokrene', objasnila je mr. Juretić.

Zanimljiv program Tjedna

Dr. sc. Sanja Kovačić, stručna savjetnica i članica organizacijskog odbora Tjedna kaže da su se vrtovi organizirali u Sekciju botaničkih vrtova i arboretuma unutar krovne udruge Hrvatskog botaničkog društva kako bi mogli zajednički nastupati prema javnosti.

Članovi su arboretumi Opeka (1947), Trsteno (1948) i Lisičine, te botanički vrtovi:
Velebitski botanički vrt JU NP 'Sjeverni Velebit' (1969),
Farmaceutski botanički vrt 'Fran Kušan' Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1969),
Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1971, spomenik kulture),
Biokovski botanički vrt Kotišina JU PP 'Biokovo' (1984),
Školski botanički vrt OŠ 'Ostrog' u Kaštel Lukšiću (1986),
Botanički vrt na Lokrumu Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku,
Primorski botanički vrt Prirodoslovnog muzeja Rijeka,
Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

'Tijekom toga tjedna želja nam je učiniti sve što je moguće da barem malo podignemo razinu znanja i svijesti naše javnosti, ali i nadležnih institucija, o stanju u kojemu se nalaze naši botanički vrtovi i arboretumi. Pročelnica naše Sekcije punopravna je članica i predstavnica Hrvatske u Europskom konzorciju botaničkih vrtova, koji je sastavnica Svjetske udruge botaničkih vrtova (BGCI). Stoga će prigodom otvaranja Tjedna, koji će započeti 30. svibnja simpozijem u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu, predavanje održati i direktorica globalnih programa ove najveće svjetske udruge botaničkih vrtova, gospođa Suzanne Sharrock, te slovenski predstavnik u Europskom konzorciju, upravitelj Botaničkog vrta ljubljanskog Sveučilišta, dr. sc. Jože Bavcon.

Cijeli tjedan od Lisičina na obroncima Papuka do otočića Lokruma uz obalu dubrovačkih zidina odvijat će se raznovrsna besplatna događanja u botaničkim vrtovima i arboretumima - predavanja, radionice, vođeni obilasci, lutkarske predstave, projekcije filmova, botanički kviz, domjenci i druženja - za školsku djecu i javnost.

Posjeti će biti besplatni, ali ih treba najaviti

Iako će sva događanja biti besplatna, na radionice i stručne obilaske u pojedinačnim vrtovima i arboretumima trebat će se prethodno najaviti telefonom, prema rasporedu koji će se nalaziti na web stranicama pojedinih ustanova i Hrvatskog botaničkog društva, kako se ne bi stvarala nepotrebna gužva te kako ne bi na istu radionicu, primjerice, došlo nekoliko autobusa djece iz više obližnjih škola.

Prigodno zatvaranje Tjedna bit će organizirano u Školskom botaničkom vrtu OŠ 'Ostrog' u Kaštel Lukšiću 4. lipnja. Nakon službenoga programa i razgledavanja Školskog botaničkog vrta za goste i uzvanike bit će organiziran posjet Biblijskom vrtu Stomorija.

'Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobili smo i pokroviteljstvo i konkretnu potporu. Oni će uputiti preporuke svim osnovnim i srednjim školama u našoj zemlji da toga tjedna posjete svoje lokalne arboretume i botaničke vrtove te školske vrtove. Pokroviteljstvo su prihvatili i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo prostornog planiranja, graditeljstva i zaštite okoliša te Ministarstvo turizma. Kao vlasnici botaničkih vrtova pokrovitelji su i matična sveučilišta.

Sva događanja, medijski će se popratiti, a snimat će se i tematski prilozi i emisije', objasnila je dr. Kovačić.

Sve informacije o programu i događanjima Tjedna potražite na stranici Hrvatskog botaničkog društva.