Iza te najave stoji Jan Sulik, voditelj službe razvoja e-poslovanja pri Ministarstvu gospodarstva, koji je okrugli stol u Novinarskom domu u Zagrebu iskoristio i kako bi upozorio na to da trećina građana uopće ne koristi internet.

Kako bi potakli domaću e-trgovinu, u Ministarstvu planiraju pojačati edukaciju te postojeću brošuru pretvoriti u priručnik koji će biti online. Inicirat će niz izmjena zakona i pravilnika kako bi se uklonile ili smanjile prepreke e-trgovini. Što sve, kad i kako - nije rekao.

Za uklanjanje jedne od prepreka za e-trgovce - visoke marže za korištenje kreditnih kartica - morat ćemo, čini se, čekati akciju Europske komisije, sličnu onoj poduzetoj oko cijena roaminga.

Kako je objasnila Mirela Kenfelj, direktorica Kartičnog poslovanja banke Raiffeisen, velika razlika između nas i razvijenih europskih zemalja posljedica je procjene stupnja rizika naplate i visine međubankarskih naknada. Potonjim se bavi Europska komisija, pa je za očekivati kako banke neće poduzimati ništa samostalno sve dok ne dobiju regulatorni okvir (da ne kažemo direktivu).

Kenfelj smatra kako je kod nas e-trgovina, još uvijek ogroman neiskorišteni potencijal. Uz dobru organizaciju i logistiku, e-trgovci mogu računati na prednosti poput nižih troškova poslovanja i veće prihode, a banka im nudi sustav sa sigurnim transakcijama i naplatama.

Poštarine neće pojeftiniti

Ni druga prepreka na koju se domaći e-trgovci i kupci često žale - visoke cijene poštanskih usluga - neće, izgleda, biti u dogledno vrijeme ni smanjena, niti uklonjena. Barem je tako rekao Marko Jukić, izvršni direktor divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti. U inozemnom će dosta ovisiti o povećanju opsega prometa. Veći bi promet Pošti donio bolju poziciju u pregovorima s inozemnim partnerima.

Jukić je još rekao kako je prije pet godina e-trgovina je činila 15 posto ukupnog paketnog tržišta EU-a. Lani je taj udio bio između 20 i 40 posto. Cilj je da do 2015. godine. svaki drugi Europljanin kupuje online te da svaki peti to čini preko granice.

Prema njemu, najveće zapreke za razvoj prekogranične kupovine online vezane su uz jezične, kulturne i tehničke probleme, prekograničnu logistiku i naplatu, administrativne i regulatorne prepreke, kao i pitanje promocije i reklame.

Traži se plaćanje debitnim karticama

Po istraživanju MasterIndex, koje kartičarska kuća MasterCard provodi dva puta godišnje, oko 75 posto korisnika bankarskih usluga kupuje online barem nekoliko puta godišnje. Taj je udio već nekoliko godina na istoj razini.

Najpopularnije kategorije su odjeća i elektronički proizvodi, a najviše volimo plaćati karticama (kreditnim i s odgodom plaćanja) te PayPalom, za kojim posežu oni do 29 godina starosti. Raste zanimanje za mogućnost korištenja debitnih kartica u tu svrhu, istaknula je Aleksandra Babić, direktorica marketinga za srednju i istočnu Europu MasterCarda Europe.

Strane trgovine još uvijek su popularnije od domaćih, a stranice za grupnu kupovinu privlače veliki broj korisnika. Većina ispitanika (63 posto) namjerava češće kupovati online po ulasku u Europsku uniju, zbog uklanjanja carina i mogućnosti dostave u Hrvatsku.

Kupce od online kupnje najviše odbija to što ju još uvijek ne smatraju dovoljno sigurnom, kao i što vole vidjeti i isprobati to što kupuju. Iako, razmjerno velik dio njih rekao je kako nikad nije ni probao kupiti nešto online. Privlače ih bolje cijene i popusti, besplatna i brza dostava. Dobro kotiraju i širok izbor proizvoda te jednostavan proces naručivanja, zaključila je Babić.