Par zvijezda u sustavu zvanom HR 6819 toliko nam je blizak da ih u vedroj noći na južnoj hemisferi čovjek može vidjeti bez teleskopa. Ono što se golim okom ne vidi je crna rupa koja se skriva u zviježđu Teleskop. Udaljena samo 1000 svjetlosnih godina, to je Zemlji najbliža otkrivena crna rupa. Znanstvenicima bi mogla pomaći da pronađu i ostale crne rupe po Mliječnom putu.

Dietrich Baade, astronom Europskog južnog opservatorija (ESO) u Njemačkoj i koautor studije Astronomy & Astrophysics, kaže da tim nikada nije nastojao pronaći crnu rupu. Mislili su da je HR 6819 jednostavan binarni sustav, sastavljen od dvije vidljive zvijezde koje kruže jedna oko druge.

No, njihova opažanja s 2,2-metarskim teleskopom u ESO-ovom opservatoriju La Silla u Čileu otkrila su nešto neobično: jedna je zvijezda okružila oko nepoznatog objekta svakih 40 dana, dok se druga zvijezda vrtjela oko tog para.

Nova analiza astronoma pod vodstvom Thomasa Riviniusa pokazuje da je nevidljivi objekt više od četiri puta veći od mase našeg Sunca. Objekt toliko velik, ali nevidljiv, mora biti crna rupa.

'Ovo je vrlo važno otkriće', kaže američka astrofizičarka Sera Markoff, profesorica teorijske visokoenergetske astrofizike na Sveučilištu u Amsterdamu i članica tima Event Horizon koji je snimio prvu sliku crne rupe. 'Ako su njihova mjerenja točna, količina nedostajuće mase za ovaj nevidljivi objekt ne ostavlja sumnju da je riječ o crnoj rupi.'

Većina crnih rupa nije uistinu crna. Većina, poput onih koja su otkrivena u našoj galaksiji, emitiraju rendgensko zračenje koje odaje njihovu prisutnost.

'Ako materija padne u crnu rupu, ona se enormno zagrijava, a kad je tvar jako vruća, zrači vrlo kratkim valnim duljinama, kao na rendgenu', kaže Baade.

Suprotno tome, novootkrivena crna rupa ne skuplja masu svoje zvijezde pratiteljice. Vrlo je malo primjera ove vrste 'ne-interaktivne' crne rupe poznato u Mliječnom putu, ali ovaj bi mogao dovesti do otkrića dosad skrivene kozmičke populacije.

Astronomi su predvidjeli da bi u našoj galaksiji trebalo postojati između 100 milijuna do milijardu crnih rupa zvjezdane mase (što znači da se crne rupe nastale kada su se zvijezde srušile pod utjecajem vlastite gravitacije). No do sada su ih otkrili dvadesetak.

Razumijevanje ovih sustava moglo bi utjecati na proučavanje gravitacijskih valova. Astronomi misle da oni nastaju spajanjem dviju crnih rupa koje se vrte jedna oko druge, kaže Baade, a taj bi se proces mogao ubrzati ako bi se crne rupe nalazile u trostrukom sustavu s drugim objektom.

'Takvi sustavi nisu poznati u našoj blizini', kaže Baade. 'Ovaj je sustav po strukturi najbliži onome za što neki ljudi sumnjaju da su potomci nekih gravitacijskih valova.'