Svemirska letjelica je napustila naš Sunčev sustav te putuje još od davne 1977., a iza kvara se, prema svemu sudeći, nalazi intenzivna radijacija prisutna u međuzvjezdanom prostoru
Voyager 1, jedna od dvije sonde koje je NASA lansirala 1977. kako bi proučavala Jupiter, Saturn i njihove mjesece - počela je na Zemlju slati zbunjujuće pakete podataka, kažu iz agencije. Kontrolni sustav letjelice redovito šalje telemetrijske podatke u NASA-u kako bi im otkrio svoju lokaciju, no inženjerski tim Voyagera 1 od nedavno je zaintrigiran očitanjima koja sadrže netočne ili zbrkane podatke, piše Engadget.
Što je najčudnije, skoro 45 godina stara sonda je inače u jako dobrom stanju - signal joj je i dalje jak, a greška nije uzrokovala ulaz u siguran način rada. Sestrinska sonda Voyager 2 je u međuvremenu također savršeno funkcionalna.
'Zagonetka poput ove je nešto što smo očekivali u trenutnom stadiju misije Voyager' rekla je Suzanne David, projekt menadžerica za program Voyager u NASA-inom JPL-u.
'Letjelica je stara skoro 45 godina, što je puno više od planiranog radnog roka. Također u obzir valja uzeti da se nalazimo u međuzvjezdanom prostoru - okružju vrlo visoke radijacije u kojem do danas nije putovala niti jedna zemaljska letjelica. Ovo sve znači da inženjerski tim pred sobom ima vrlo velik izazov.'
Komuniciranje s Voyagerom 1 također izgleda puno lakše nego što zapravo je. Obje sonde se nalaze na većoj udaljenosti od najudaljenijeg planeta sustava - Plutona. Voyager je u ovom trenu od Zemlje udaljen 23.3 milijarde kilometara, što znači da timu u kontrolnoj sobi treba dva dana da dobije povratni signal nakon što pošalju komandu.
ISTRAŽIVANJE SVEMIRA
Crveni planet ne prestaje fascinirati: Pogledajte deset neobičnih prirodnih pojava na Marsu
Dodd kaže da bi NASA mogla popraviti kvar putem softverskih preinaka ili pomoću jednog od Voyagerovih starijih hardverskih sustava. Ako im to ne pođe za rukom, morat će se 'prilagoditi' grešci.
Bilo kako bilo, NASA će tijekom idućih par godina izgubiti kontakt s obje sonde nakon što im se isprazne baterije. Voyager 1 i Voyager 2 pokreće plutonij-238 koji se s vremenom raspada, a trenutna je procjena da će obje sonde do 2025. ostati bez dovoljno goriva za normalan rad.
Što se plutonija tiče, Zemlja ima ograničenu zalihu, a njegova proizvodnja je obično vremenski zahtjevna i izazovna. Rusija je jako dugo NASA-u opskrbljivala plutonijem-238 - sve do prekida ugovora 2015.
Na sreću NASA-e, nova zaliha plutonija-238 dolazi iz laboratorija Oak Ridge, čime je više manje osigurana budućnost NASA-inih svemirskih misija, uključujući robota Perseverance koji trenutno putuje Marsom.