Do tada se nim tradicionalno upotrebljavalo u Indiji, a i cijeloj jugoistočnoj Aziji kao izvor sastojaka za brojne vrste prirodnih lijekova, kozmetike i poljoprivrednih pripravaka.

Aktivisti spriječili privatizaciju vrsta

Tijekom sedamdesetih godina, američki uvoznik drvenih trupaca Robert Larson u Indiji je uočio brojne narodne načine primjene nima. U sljedećih desetak godina uspio je iz sjemena nima izdvojiti pesticid Margosan-O za čiju je komercijalnu upotrebu 1995. dobio rješenje Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) i kasnije ga prodao W. R. Graceu. Patent je odobrio i Europski patentni ured u Munchenu, ali žalbu su uputile Federacija pokreta organske poljoprivrede i Europska zelena stranka.

'To je bilo čisto piratstvo. Ulje nima poljoprivrednici su tradicionalno koristili za suzbijanje gljivičnih oboljenja. Podnijeli smo dokaze o tome i informaciju o dvama znanstvenicima koji su proveli istraživanja prije odobrenja patenta', objasnila je indijska ekološka aktivistica i znanstvenica Vandana Shiva 2005. povodom ukidanja patenta, otkad Indijci ponovno nesmetano koriste svoje drvo.

Pet godina nakon najpoznatijeg slučaja biopiratstva zemlje potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) na ovog vikenda završenoj konferenciji u japanskom gradu Nagoyi prihvatile su Protokol o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova korištenja. Protokol će stupiti na snagu 2012. godine do kada ga trebaju prihvatiti 193 zemlje potpisnice konvencije među kojima su i SAD i zemlje Europske unije.

Kompanije iz razvijenih zemalja morat će pravedno raspodijeliti dobit od iskorištavanja genetskih resursa bioraznolikosti, a prije toga ishoditi valjane dozvole lokalnih vlasti, priopćilo je tajništvo CBD-a. Nevladine organizacije pozdravile su donošenje ovog protokola, a Greenpeace ga je ocijenio kao 'početak kraja biopiratstva'.

Neznatno povećanje površine zaštićenih područja

U Nagoyi je donesen i novi desetogodišnji akcijski plan po kojem će se površine zaštićenih područja u svijetu do 2020. povećati sa 12 na 17 posto kopnene površine i s jedan na 10 posto morske površine. Međutim, cilj o 10 posto zaštićene morske površine već je dogovoren 2002, a Nagoya je potvrdila i da nije postignut tada postavljen cilj da se da se gubitak bioraznolikosti u svijetu zaustavi do 2010. godine.

'Neuspjeh vlada da postignu cilj zadan prije osam godina sramotan je. Učinjeni su neki napredni koraci za održivo ribarenje, smanjenje gubitka šuma i industrijskih subvencija koje podupiru neodrživo iskorištavanje bioraznolikosti, ali bojimo se da se to radi prekasno', priopćio je u petak Greenpeace. Zbog ugroženosti svjetskih oceana i brojnih morskih vrsta poput kitova, ova međunarodna ekološka organizacija zalaže se za zaštitu najmanje 40 posto morske površine.

Petir: Hrvatska će UNESCO-u predati nominaciju za Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Kritika se djelomično odnosi i na Hrvatsku te Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Srbiju koje još nisu uspostavile cjelovitu zaštitu rijeka Drave, Mura i Dunava, koja se planira u okviru Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Deklaraciju o rezervatu predstavnici pet zemalja trebale su potpisati u Nagoyi, a podršku je dao i povjerenik za okoliš EU-a Janez Potočnik ustvrdivši da rezervat otvara nove mogućnosti regionalne suradnje u zaštiti okoliša i razvoju. Međutim, nakon hrvatske odgode zbog zastoja u proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava (koji je hrvatski preduvjet za rezervat biosfere), na potpisivanju se nije pojavio ni mađarski ministar okoliša.

'Ne odustajemo od zaštite ovog područja, jer se radi o vrlo očuvanom prirodnom toku, a rezervat bi bio najveće zaštićeno područje u Europi. Nakon konferencije, WWF s drugim ekološkim udrugama potaknut će hrvatska ministarstva, uključujući i Ministarstvo gospodarstva, da aktivnije radi na proglašenju rezervata', rekla je tportalu Petra Boić-Petrač iz hrvatskog ureda WWF-a.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav pet zemalja predložit će za zaštitu po kriterijima UNESCO-a, a predsjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša Marijana Petir kaže da je Republika Mađarska toj organizaciji Ujedinjenih naroda već uputila nominaciju. 'Hrvatska će svoju nominaciju UNESCO-u poslati nakon što proglasimo zaštitu nad Regionalnim parkom Mura-Drava što je preduvjet iz zajedničke izjave tj.sporazuma. Proglašenje tog regionalnog parka je i na temelju koalicijskog sporazuma postalo sastavni dio Programa rada Vlade RH za razdoblje od 2008. do 2012. i vjerujem da će regionalni park biti proglašen do kraja godine, s obzirom na to da su sve predaktivnosti obavljene uključujući i suglasnosti o financiranju regionalnog parka od strane pet županijskih javnih ustanova za zaštitu prirode', najavila je tportalu Petir, saborska zastupnica HSS-a.

Globalni moratorij na geoinženjerstvo

Osim zaštićenih područja, vlade u Nagoyi obavezale su se obnoviti najmanje 15 posto degradiranih prirodnih područja i poduzeti posebne napore za smanjenje pritiska na koraljne grebene. Izvršni tajnik CBD-a Ahmed Djoghlaf konferenciju je nazvao povijesnom i ustvrdio da 'ako je Kyoto u povijest ušao kao grad dogovora o klimatskim promjenama, Nagoya će biti zapamćena po dogovoru o bioraznolikosti'.

Novost je i globalni moratorij na primjenu geoinženjerstva. Do daljnjega su tako obustavljeni planovi nekih znanstvenika i političara da utjecaje klimatskih promjena pokušaju ublažiti megaprojektima poput upumpavanja stakleničkog plina CO2 pod morsko dno, raspršivanja kemikalija u atmosferu radi povećavanja stabilnosti ozona, sijanja kišnih oblaka, obogaćivanja oceana željezom radi bujanja fitoplanktona i slično.

Na ideju o tako masovnom utjecaju na klimu i okoliš došao je još 1965. tadašnji predsjednik SAD-a Lyndon Johnson. 'Ova generacija promijenila je sastav atmosfere na globalnoj razini značajnim povećanjem koncentracije ugljikovog dioksida kao posljedice izgaranja fosilnih goriva', primijetio je tada Johnson. Umjesto da mu savjetuju smanjenje upotrebe nafte, plina i ugljena znanstveni savjetnici Johnsonu su predložili rasipanje reflektirajućih komadića plastike preko 13 milijuna četvornih kilometara oceana kako bi se odbilo jedan posto Sunčeve svjetlosti koja zrači na tu površinu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nagrađena je za svoj doprinos očuvanju bioraznolikosti nagradom Midori, koju je u Nagoyi dodijelila ekološka zaklada Aeon. Nagradu je Merkel zaslužila općenito zbog doprinosa očuvanju prirode u svijetu, a posebno zbog postavljanja bioraznolikosti kao prioriteta na sastanku vođa zemalja G8 2007. godine.