Ledenjaci Antarktike tope se brže no ikad prije, a divovski kanjon u stjenovitom podmorju kontinenta mogao bi dodatno pogoršati situaciju, upozoravaju znanstvenici koji su proučili što se s ledenjakom Denman događalo kroz dva desetljeća
U studiji objavljenoj u časopisu Geophysical Research Letters, istraživači su proučili satelitske podatke prikupljane više od 20 godina kako bi provjerili što se događa s ledenjakom Denman, 20 kilometara širokoj gromadi leda na istočnom Antarktiku. Još ih je više zanimalo što se događa s koritom koje se nalazi ispod ledenjaka.
Istraživači su otkrili da se Denmanovo zapadno krilo povuklo gotovo pet kilometara između 1996. i 2018. godine,. Ali to i nije najgora vijest: duboki kanjon ispod ledenjaka mogao bi izazvati ubrzano otapanje ledenjaka i to bi mogao biti put bez povratka.
Zapadni bok ledenjaka Denman ide preko najdubljeg poznatog kopnenog kanjona na Zemlji, koji zaranja najmanje 3500 metara ispod razine mora. Taj je kanjon, poznat kao Denmanovo korito, uglavnom odsječen od mora zahvaljujući naslagama leda unutar i iznad udubine.
Međutim, kako se ledenjak sve više povlači, topla oceanska voda prodire u kanjon, otapajući pritom sve veće dijelove ledenjaka i Denmanovo korito pretvara u divovski lonac otopljenog leda koji nema kamo.
Ovaj bi scenarij, napisali su istraživači, mogao pokrenuti lančanu reakciju nakon koje bi, rastakanjem glečera, razine svjetskih mora narasle za nevjerojatnih 1,5 metra.
Karakteristike tla ispod Denmanovog korita ukazuju na to da bi se led mogao brzo i nepovratno otopiti, što vodi znatnom povećanju globalne razine mora u budućnosti, smatra glavna autorica studije Virginia Brancato, postdoktorandica iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon.
Glečeri su divovske ledene ploče koje sjede na kontinentalnom dnu. Većina ledenjaka na Antarktici, uključujući Denmanov, završava na velikim ledenim policama ili 'jezicima' koji strše dalje od kopna prema otvorenim oceanima, gdje se njihovi rubovi polako odvajaju u komade i tvore nove ledene bregove.
Točku na kojoj ledenjak počne plutati u vodi naziva se linijom uzemljenja. Položaj ove linije ključan je za stabilnost ledenjaka; kad topla oceanska voda otopi ledene naslage, linija uzemljenja povlači se sve dalje i dalje, zbog čega obližnje ledene ploče postaju sve nestabilnije i sklonije topljenju i pucanju.
Ako se trenutačni trendovi globalnog zagrijavanja nastave, Denmanovo bi korito moglo ugroziti sam ledenjak, napisali su istraživači. Kako se linija uzemljenja ledenjaka bude povlačila, tako će topla oceanska voda zagrijavati sve veće dijelove ruba ledenjaka, sve do njegovog potpunog sloma i nestanka.
Ta saznanja mijenjaju ustaljenu sliku o istočnom Antarktiku, za kojeg su znanstvenici dugo vjerovali daje pošteđen naglih otapanja kakva su zabilježena na zapadnoj strani kontinenta, na otoku Pine i Thwaitesu.