'Radi se o zemaljskom životu, ali ne onakvom kakav poznajemo', istaknula je u uvodu voditeljica NASA-ine konferencije, direktorica astrobiološkog programa, Mary Voytek

NASA-in astrobiološki program koji se bavi istraživanjem podrijetla, evolucije, raširenosti i budućnosti života u svemiru otkrio je bakteriju koja živi u jezeru Mono u Kaliforniji, a umjesto fosfora, koji je temelj nukleinskih kiselina i gena većine organizama na našem planetu, može koristiti otrovni arsen. Ovo otkriće potvrđuje ideju da bi se život na drugim planetima mogao temeljiti na bitno drugačijoj biokemiji.

'Vanzemaljci' na Zemlji

NASA-ina znanstvenica dr. Felisa Wolfe-Simon, voditeljica istraživanja, objasnila je da je sa svojim kolegama otkrila mikroorganizme iz obitelji Halomonadaceae koji uspijevaju u okolišu u kojem ima vrlo malo fosfora, a puno arsena.

'Otkrili smo nešto o čemu sam razmišljala godinama. Bavila sam se idejom supstitucije odnosno zamjene... Moj je tim otkrio mikrobe koji molekule fosfora mogu zamijeniti arsenom. Sav život koji poznajemo temelji se na ugljiku, vodiku, dušiku, kisiku, sumporu i fosforu. Život koristi tih šest elemenata za izgradnju DNK ili RNK, proteina, za skladištenje energije i sl.'

'No danas vam želim predstaviti izuzetnu bakteriju GFAJ-1. Iako izgledaju obično, ti su mikrobi vrlo posebni. Pronašli smo ih u jezeru Mono na sjeveru Kalifornije nedaleko od Nacionalnog parka u vrlo zanimljivom okruženju. Razine otrovnog arsena ondje su izuzetno visoke, međutim u takvom naizgled negostoljubivom okolišu život buja – bakterijima, algama, rakovima i pticama selicama. Ako želite pronaći organizme koji su sposobni jedan element zamijeniti drugim, potražit ćete ih u područjima u kojima tog elementa ima u izobilju. Jezero Mono obiluje arsenom, a nema puno fosfora. Ako pogledate periodičku tablicu elemenata, fosfor se nalazi upravo iznad arsena. Njihova fizikalna veličina – veličina atoma – slična je. Upravo zbog te sličnosti arsen je otrovan jer ga organizmi lako zamijene za fosfor. Uzeli smo dakle mulj iz jezera Mono i pokušali istražiti može li u njemu išta rasti. U laboratoriju smo mu dodali sve što je neophodno za život – šećere, vitamine, ali ne i fosfor. Pitali smo se može li neka bakterija na Zemlji zamijeniti fosfor arsenom. Otkrili smo da ovaj mikrob ne samo što je podnio otrovan arsen, već je rastao i bujao. Bili smo zapanjeni. Ništa nije trebalo rasti u ovakvom okruženju', rekla je Wolfe-Simon.

'Pokazali smo da postoje bakterije koje mogu zamijeniti fosfor arsenom. Što to znači? To pokazuje da možemo eksperimentalno utvrditi da život treba shvatiti u široj perspektivi', zaključila je dr. Felisa Wolfe-Simon.

Promjena u paradigmi potrage za vanzemaljcima

Iako je Zemlja još uvijek jedino mjesto za koje znamo da podržava život, novo je otkriće važno za potragu za vanzemaljskim organizmima jer pokazuje da oni mogu opstati u kemijskom okolišu koji biolozi donedavno nisu mogli ni zamisliti kao stanište pogodno za život.

Tako bi primjerice, ističu NASA-ini stručnjaci, arsen na drugim planetima Sunčeva sustava ili izvan njega, u puno hladnijim uvjetima, mogao biti znatno stabilniji od fosfora te bi mogao biti temelj za izgradnju vanzemaljskih organizama.

'Ako imate biomolekule u kojima je moguća supstitucija određenih elemenata, možete razumjeti i kako su se organizmi mogli prilagoditi odgovarajućim uvjetima na drugim planetima. To znači da moramo proširiti svoju percepciju o životu na drugim planetima', objasnila je astrobiologinja dr. Pen Conrad