Zaštićena posebnim toplinskim štitom, solarna sonda Parker trebala bi oboriti rekord brzine kretanja svemirske letjelice i otkriti niz tajni naše matične zvijezde
U subotu, 11. kolovoza, u 21:33 po srednjeeuropskom vremenu američka svemirska agencija NASA bi iz Svemirskog centra Kennedy u saveznoj državi Floridi mogla lansirati solarnu sondu Parker.
Bude li lansiranje raketom United Launch Alliance Delta IV Heavy - jednom od najmoćnijih na svijetu - uspješno, sonda Parker otputovat će sve do atmosfere naše matične zvijezde (korone), bliže no što je ijedna svemirska letjelica to dosad učinila.
obljetnica
Što je sve NASA napravila u 60 godina? Donosimo pregled podviga i planova
Oko 640 kilograma teška sonda veličine manjeg automobila prema Suncu će se otputiti pogonjena s 55 puta više energije nego što je potrebno kako bi dosegla Mars. Trebat će joj kako bi uspjela doći do ciljane orbite nakon osam godina pripreme.
Dosegnut će brzinu od gotovo 700 tisuća kilometara na sat, čime će postati najbržom svemirskom letjelicom u povijesti. Kako bi usporila prije ulaska u orbitu i korigirala putanju upotrijebit će Venerino gravitacijsko polje sedam puta.
Trebala bi provesti oko sedam godina kružeći oko Sunca i pritom napraviti ukupno 24 orbite te se površini Sunca približiti na koji 6,1 milijun kilometara. Očekuje se kako će istraživačima na Zemlji pružiti bolji uvid u Sunčevu atmosferu i načine na koje zvijezde funkcioniraju.
Najveći izazov misije je približiti svemirsku letjelicu Suncu a da ju zvijezda pritom ne sprži. Sprijeda je postavljen poseban toplinski štit koji će ujedno hladiti sjenom stražnji dio sonde Parker. Napravljen je od 11,4 centimetra debele pjene od kompozita ugljika, smještene između dva sloja ugljikovih vlakana. Dok će sprijeda pržiti 1.371 Celzijusovih stupnjeva, straga će biti ugodnih tridesetak.
Parkerova sonda prva je NASA-ina misija koja je dobila naziv po živoj osobi. Dr. Eugene Parker slavni je solarni fizičar koji je 1958. godine prvi predvidio postojanje solarnog vjetra, tijeka nabijenih čestica i magnetskih polja koji stalno teku od Sunca prema Zemlji. Sonda će mjeriti ubrzanje solarnog vjetra, ključnog za ubrzavanje sonde na brzinu veću od zvuka.
Sonda će također nositi i mikročip s imenima više od 1,1 milijun ljudi koji su se prijavili kako bi njihovo ime otputovalo Sunčevim sustavom do samog Sunca. Očekuje se kako će se Suncu prvi put približiti u studenom ove godine, a prve podatke poslati u prosincu.
Više: NASA
