Oradian je za svoju platformu Instafin, namijenjenu institucijama koje se bave mikrofinanciranjem, nedavno osvojio European Fintech Awards u kategoriji najinovativnijeg bankarskog softvera. Prvo mjesto osvojili su u finalu natjecanja održanog u Bruxellesu. 

Taj startup trenutno ima 60 zaposlenih u uredima u Zagrebu, Luksemburgu, Londonu, Manili, Lagosu i Accri, a opslužuje više od milijun klijenata u Gani, Liberiji, Malaviju, Nigeriji i Filipinima. U pet godina star startup krajem prošle godine investirao je Finance In Motion, tvrtka koja se bavi savjetovanjem za društveno korisno investiranje.

Porazgovarali smo sa suosnivačem Oradiana Julianom Oehrleinom.

Što nagrada European Fintech Awards znači za Oradian, a što za vas osobno?

Sjajno je osvojiti prvo mjesto na natjecanju – za nas u Oradianu to znači da su nas suci i stručnjaci za financijsku tehnologiju, koji su glasali za nas, prepoznali kao pokretačku silu te kao nekoga tko rješava trenutno velik problem u svijetu: financijsku isključenost.

Dvije milijarde ljudi još uvijek nema pristup temeljnim financijskom uslugama, a mi to mijenjamo pružanjem tehnologije koja mikrofinancijskim institucijama omogućuje da najisključenije ljude na graničnim tržištima spoje s financijskim uslugama. 

Koje su vam dosad bile najveće prepreke i izazovi u razvoju? Što biste napravili drukčije? Što su vam trenutno najveći izazovi?

Kao što je slučaj s brojnim drugim kompanijama koje se bave financijskom tehnologijom, naš trenutno najveći izazov jest rasti dovoljno brzo. Naša korisnička baza raste velikom brzinom pa smo primorani jednako brzo povećavati svoj tim vodećim talentima. Postoji nešto što bismo promijenili da možemo, a to je da bismo ranije uložili u povećanje našeg tima – sada sve moramo vrlo brzo nadoknaditi i uhvatiti korak sa svime!  

Kako vidite daljnji razvoj Oradiana? Koliko ćete imati korisnika i zaposlenika te kolike ćete prihode ostvarivati za tri godine?

Naše poslovanje širimo iz godine u godinu, a imamo i agresivan plan za održavanje ili premašivanje trenutne stope rasta. Osnovni pokretači tog rasta jesu osvajanje većih tržišnih udjela na našim postojećim tržištima te otvaranje novih tržišta u Africi i Aziji. 

Potražnja za financijskom uključenosti daleko je od toga da bude zadovoljena pa još uvijek postoje masovna tržišta s klijentima koji su nedovoljno pokriveni. Naši korisnici imaju priliku ostvariti rast dopiranjem do više klijenata. Zahvaljujući našem modelu pretplate, mi rastemo kako rastu naši korisnici. 

Na svakom novom tržištu na koje uđemo otvaramo ured i oformljujemo lokalne timove sa stručnjacima za implementaciju, korisničku izvrsnost, prodaju i marketing. 

Što kažete na kritike prema kojima model mikrofinanciranja ustvari ne funkcionira ili nema pozitivan učinak, općenito gledano?

Smatram da je teško generalizirati o modelu koji se u vrlo različitim okruženjima prakticira na različite načine. Nitko ne tvrdi da je pružanje opcije za korištenje neke usluge – u ovom slučaju riječ je o uzimanju zajmova ili otvaranju štednih računa – negativna stvar.

Klijenti koje naši korisnici, tj. mikrofinancijske institucije opslužuju često su osobe koje žive u udaljenim, ruralnim regijama ili osobe koje ne mogu zadovoljiti kriterije za otvaranje bankovnih računa u komercijalnim bankama. Mikrofinancijske institucije često su jedini način da milijuni ljudi dobiju pristup financijskim uslugama. 

Zahvaljujući našoj platformi za bankarenje u oblaku, mikrofinancijske institucije postaju učinkovitije i značajno smanjuju troškove poslovanja te istovremeno imaju više informacija o svojim portfeljima i više kontrole nad njima.

Uštedom na vremenu i novcu te donošenjem odluka koje se temelje na podacima institucije smanjuju svoje troškove. Sve to, sa sve većom konkurencijom na tržištu, dovodi do povoljnijih financijskih usluga za mikrofinancijske klijente. 

Također omogućuje institucijama da, pored zajmova i štednje, ponude i druge vrijedne usluge. Tako, primjerice, pružaju životna i zdravstvena osiguranja te omogućavaju korisnicima da primaju novčane doznake od rodbine u inozemstvu ili plaćaju putem mobitela kako ne bi morali nositi gotovinu. 

Međutim postoji i negativna strana: mikrofinancije znaju kritizirati zbog prezaduženosti. Vjerujemo kako će tehnologija temeljena na oblaku te napori regulatora i ostalih dionika smanjiti taj problem. Pri implementaciji svoje tehnologije aktivno radimo s korisnicima kako bismo postigli najbolje globalne prakse u upravljanju njihovim poslovanjima. 

Kada institucije prate najbolje prakse, to onda ima pozitivan učinak. Zahvaljujući integraciji API-ja s alatom Progress Out of Poverty neprofitne organizacije Innovations for Poverty Action, naši korisnici mogu pratiti način na koji se status njihovih klijenata popravlja uz pristup financijskim uslugama. To pomaže industriji u nastojanju da dokaže pozitivne učinke mikrofinancija. 

Kakvi su vam planovi za razvoj?

Trenutno širimo našu korisničku zajednicu na već postojećim tržištima: na Filipinima i u Nigeriji. Oradian je spreman osvojiti brojna dodatna tržišta u sljedeće dvije godine. 

Planirate li otići iz Hrvatske radi širenja poslovanja?

Zašto bismo napuštali Hrvatsku? Ovdje nam je sjajno – imamo iznimno kvalitetne tehničke timove i ovo nam mjesto odgovara kao glavni ured. Činjenica da je u Hrvatskoj pruža Oradianu brojne jedinstvene koristi, stoga će naše sjedište ostati u Zagrebu.   

Što bi se u Hrvatskoj trebalo dogoditi kako bi se potakao nastanak i razvoj više tvrtki poput Oradiana?

U Hrvatskoj ima dosta lokalnih talenata, što je prednost koju koriste Oradian i šačica drugih uspješnih hrvatskih kompanija. To znači da se i ovdje može uspjeti. 

Jedan od ovdašnjih izazova jest visok trošak zapošljavanja. To je jedan od razloga za to što se kompanije u određenoj fazi rasta odlučuju na selidbu u Sjedinjene Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Razgovarao sam o tome s brojnim osnivačima hrvatskih kompanija koje imaju problema s privlačenjem talenata jer je u Hrvatskoj puno skuplje osigurati slične razine prihoda kao u drugim europskim zemljama. 

Pa ipak, govorimo li općenito, mislim da je najveća prepreka niska razina prihvaćanja neuspjeha u hrvatskoj kulturi. Roditelji, djedovi i bake radije bi svoju djecu vidjeli na nekoj sigurnoj poziciji u državnoj administraciji nego da riskiraju. Oduševljen sam svojim kolegama koji su odbacili luksuz ugovora o radu na neodređeno kako bi prihvatili izazov rada u Oradianu – i kojima je posao zanimljiv i smislen.