Astronomi su otkrili dva kvazara koja osvjetljuju zajedničko srce sudarajućih galaksija u razdoblju koje su stručnjaci nazvali 'kozmičkim podnevom'.

Energijom nabijeni kvazari dobivaju energiju hranjenjem supermasivnih crnih rupa te ih možemo promatrati u stanju u kojem su bili tri milijarde godina nakon Velikog praska, odnosno tijekom razdoblja u kojem je svemir intenzivno rastao.

Par ovako blisko povezan energijom nabijenih kvazara karakterističan je za spajanje galaksija, a one nakon toga stvaraju masivne eliptične galaksije. Proučavanjem ovakvih događaja stručnjaci mogu naučiti više o evoluciji galaktika i načinima na koje je svemir poprimio oblik koji vidimo danas.

'Ne vidimo puno dvostrukih kvazara u ovako ranom razdoblju svemira, što ovo otkriće čini jako uzbudljivim', komentirao je autor studije Yu-Ching Chen, diplomant sa Sveučilišta Illinois. 'Više znanja o crnim rupama precima s vremenom će nam otkriti detalje o nastanku supermasivnih crnih rupa u ranom svemiru te koliko su takva spajanja bila česta', dodao je.

Galaktike koje vidimo u 'modernom' svemiru te koje su smještene u blizini našeg Mliječnog puta rasle su i evoluirale kroz postupan proces kontinuiranih kolizija i spajanja. Ovo ne samo da je spojilo zvijezde različitih galaksija, već i potaklo vrlo intenzivne slučajeve formiranja zvijezda.

Proces spajanja dostavlja plinove supermasivnim crnim rupama u središtima galaktika, a one će se s vremenom spojiti i formirati još veće crne rupe. Kad se te crne rupe nahrane materijalom, izbacit će masivne količine radijacije čija svjetlost može 'nadblistati' sve zvijezde u njihovoj matičnoj galaksiji. Ovaj proces pokreće energijom nabijene kvazare i povezuje ovaj fenomen s procesom spajanja galaksija.

Premda su astronomi do danas u našem susjedstvu uspješno prepoznali brojna spajanja galaksija s dvostrukim kvazarima, udaljeniji primjeri ovakvih događaja koji su se odvili kad je svemir bio mlađi dosad su bili samo teoretski. Razlog zbog kojeg je novo otkriće toliko uzbudljivo je upravo to - astronomi su iskoristili različite teleskope u svemiru i na tlu te su pratili dvojac aktivnih supermasivnih crnih rupa u kozmičkom podnevu, oko tri milijarde godina nakon nastanka svemira.

Razmak između ova dva kvazara je samo 10.000 svjetlosnih godina, što znači da su uhvaćeni tijekom procesa spajanja njihovih galaksija. Nastanak ove elipsoidne galaksije izdvaja se od ostalih tadašnjih spajanja prije svega zato što su sva ona ulovljena u vrlo ranim stadijima procesa te se vrlo lako mogu razaznati kao dvije razdvojene crne rupe.

Snimanje i prepoznavanje tako zbliženog para crnih rupa tijekom ranih stadija svemira iznimno je teško, piše Space. Ako su jako blizu jedna drugoj, teško ih je razaznati - osim ako jedna od njih nema akreaciju tvari i ne blista poput kvazara. Podsjetimo, samo jedna od sto aktivnih crnih rupa trenutno proždire materijal, što znači da je pronalazak dvije bliske crne rupe koje istovremeno akreiraju materijal vrlo rijedak (unatoč teoriji prema kojoj su spajanja galaksija u ranom svemiru bila vrlo česta pojava).

Prvi znakovi novonastalog sustava otkriveni su u podacima sakupljenima svemirskim teleskopom Hubble te su kvazari snimljeni kao dva poravnata bljeska svjetla. Tim koji stoji iza studije istražio je podatke sakupljene pomoću europske letjelice Gaia, koja je otkrila 'klimanje' u sustavu, a što je vjerojatno nastalo kao rezultat akreacije materijala koji se mijenja s oblicima crnih rupa. Nakon toga je spektrografom za više objekata Gemini i instrumentima za promatranje u valnoj duljini blizu infracrvene potvrđeno da su oba objekta zbilja kvazari. Daljnja mjerenja potvrdila su i udaljenost objekata te da su snimljeni u stanju u kakvom su bili tri milijarde godina nakon Velikog praska.

'Potvrđivanje ovakvog procesa nije bilo jednostavno - trebali smo iskoristiti velik broj teleskopa koji pokrivaju širok spektar svjetla - od X-zraka do radiovalova. Time smo doznali da se zbilja radi o dva kvazara, a ne o jednom kvazaru koji su izobličile gravitacijske leće', rekao je koautor studije Yue Shen, astronom sa Sveučilišta Illinois.