Prema rezultatima novog istraživanja koje analizira ranjivost mladih, društvene mreže negativno utječu na mentalno zdravlje dječaka i djevojčica u različitim razdobljima adolescencije. Psiholozi tvrde da su djevojčice u dobi između 11 i 13 godina koje provode više vremena na društvenim mrežama godinu kasnije bile manje zadovoljne životom, a isti trend zabilježen je kod dječaka, samo kasnije - između 14. i 15. godine.

Istražitelji nisu pronašli nikakvu povezanost između društvenih medija i mentalnog zdravlja u ostalim razdobljima adolescencije, osim kod 19-godišnjaka oba spola, čije je povećano korištenje društvenih mreža popraćeno nezadovoljstvom životom.

'Otkrili smo da u određenoj dobi, različitoj ovisno o spolu, društveni mediji dramatično utječu na zadovoljstvo životom', rekla je Amy Orban, eksperimentalna psihologinja i autorica studije na Cambridgeu. Istraživanje je željelo otkriti postoji li povezanost između korištenja društvenih mreža i razvoja duševnih problema kod mladih. Prema humanitarnoj organizaciji Young Minds, broj djece između pet i 16 godina s duševnim problemima između 2017. i 2021. porastao je za 50 posto.

'Prozori ranjivosti'

Orban i kolege analizirali su podatke sakupljene od 84.000 građana Ujedinjenog Kraljevstva između 10 i 80 godina koji su se prijavili za sudjelovanje u studijama Understanding Society i Millenium Cohort. Sakupljene informacije o mentalnom zdravlju dale su uvid u povezanost između korištenja društvenih medija i duševnog stanja.

Riječ je o dvosmjernom efektu jer su društveni mediji u određenoj dobi povezani s padom zadovoljstva životom samo godinu nakon konzumacije, a nezadovoljstvo životom godinu kasnije povezano je s povećanim intenzitetom korištenja društvenih mreža. Riječ je, naglašava Guardian, o prosjecima, što znači da studija ne objašnjava reakciju određene osobe na društvene medije.

Studija koju je objavio Nature Communications ne dokazuje da društvene mreže utječu na duševno zdravlje, već da ostavljaju 'prozore ranjivosti' koji se otvaraju u različitoj dobi, ovisno o spolu. Uz dalekosežne i složene promjene koje se odvijaju tijekom adolescencije - bilo to na biološkom, bilo društvenom planu - mehanizmi vezani uz ovaj slučaj morat će se pomnije analizirati kako bi se posve razumjeli.

Što učiniti?

Profesorica Sarah-Jayne Blakemore, koautorica studije i psihologinja na Cambridgeu, rekla je da pomaže postaviti pravila o tome kad djeca mogu koristiti društvene mreže da im one ne bi ometale san. Također je vrlo važno educirati ih o rasponu poteškoća s kojima se mogu susresti - kad ih prijatelji ne zovu na zabave, kad se susreću s društvenim pritiskom i prizorima koji ih mogu uznemiriti.

Doktorica Holly Scott, psihologinja sa Sveučilišta u Glasgowu, kaže da studija pruža 'nove dokaze' da postoje različita 'osjetljiva razdoblja' za djevojčice i dječake. 'Djevojčice su najosjetljivije na društvene mreže u ranijoj dobi nego dječaci, što možda ima veze s ranijim početkom puberteta', kaže Scott.

'Sljedeći važan korak je iz adolescentske perspektive razumjeti koristi i izazove koje nude društvene mreže kako bismo na dokazima izgradili njihovu analizu prema raznim dijelovima dana i potom stvorili sveobuhvatan pogled prema mogućnostima i barijerama koje mladima stvara suvremeni društveni život na internetu', zaključuje Scott.