Znanstvenici iz NASA-e pripremaju se za istraživanje mjeseca koji, kao Saturnov Enkelad, izbacuje mlazove tekuće vode. Uz pomoć misije Europa Clipper koju će se lansirati 2024. agencija će pokušati proučiti Europu, Jupiterov mjesec čija unutrašnjost krije oceane, a možda s njima - i život.

Europa je, poput Enkelada, geološki dinamičan mjesec koji stvara toplinu iz svoje unutašnjosti zahvaljujući gravitacijskom razvlačenju između planeta oko kojeg se kreće i okolnih prirodnih satelita. Umjesto da ju grije Sunce, ona se grije iz svoje unutrašnjosti. Ta toplina bi, pretpostavlja NASA, mogla stvoriti cirkulaciju vode te postaviti temelje za život: cirkulaciju vodika, ugljika, kisika, dušika, fosfora i sumpora.

Europa se, doduše, prilično razlikuje od Enkelada. Za početak, premda se pretpostavlja da ona kao Enkelad izbacuje vodu u mlazovima, nitko ih do sad nije potvrdio. Letjelica Galileo je u okolini Europe prepoznala blage tragove vode i ostalih tamošnjih tvari.

Nitko, nije stopostotno siguran - 'Još se nalazimo u području koje nudi niz intrigantnih indikacija, no niti jedan konkretan dokaz' rekao je Matthew McKay Hedman, član skupine iza Europ Clipperovog sustava Mapping Imaging Spectrometer for Europa (MISE, spektrometra za mapiranje) i profesor na odjelu za fiziku na Sveučilištu u Idahu.

Razlog zbog kojeg mlazovi vode privlače znanstvenike je višestruk. Za početak, one su privlačne i daju naslutiti da se ispod svega nešto zbilja dešava. S druge strane, izbačena voda daje im uvid ispod Europine površine bez potrebe za kopanjem.

Europina čarolija je, drugim riječima, skrivena duboko ispod mjesečeve površine. Usporedno s Enkeladom koji je veličine Teksasa, Europa je velika kao četvrtina Zemlje te nešto manja od našeg Mjeseca. Dokazi također sugeriraju da je njezin ocean dublji od Enkeladovog te seže od 60 do 160 kilometara dubine.

Ona, prema tome, možda sadrži dvostruko više oceanske vode od Zemlje. Neki znanstvenici pretpostavljaju da bi Europin ocean mogao dobijati toplinu od stijena ispod dna i to putem hidrotermalnih izvora. Takva su područja, podsjetimo, na Zemlji okruženi tisućama organizama.

Također se pretpostavlja da Europa ima 'džepove' vode skrivene u ledenom omotaču koji sami po sebi mogu skrivati život i što je važnije - možda su izvor gore spomenutih mlazova vode. Pošto je Europa bliža Jupiteru nego što je Enkelad Saturnu, smatra se da Europa proizvodi puno više topline. S obzirom da unutarnja toplina potiče geotermalnu aktivnost na kamenitim svjetovima, Europa bi mogla imati puno složeniju geologiju od Enkelada.

Neki čak predlažu da mjesec ima tektonske ploče koje se miču i recikliraju ledene blokove koji prekrivaju mjesečevu površinu. Ako je to istina, Europa može ciklirati hranjive tvari s površine pomoću Jupiterove radijacije - stvari poput kisika, džepova tekućine unutar ledene ljuske - ili čak samog oceana. Znanstvenici uz pomoć Europa Clippera pokušavaju isprobati neka predviđanja analizom kemijskog sastava mlazova ili tragova koje oni, zbog Europine jake gravitacije, ostavljaju na površini.

Znanstvenici će potencijalne mlazove tražiti pomoću sustava kamera na Europa Clipperu kojime će pretraživati mlazove blizu mjesečeve površine, odnosno pokušati pronaći njihove siluete. Sustav kamera EIS snimit će fotografije mlazova i depozita, ako ih pronađe na površini.

Instrument Europa-UVS tražit će mlazove u ultraljubičastom spektru na mjestima poput samog ruba mjeseca kad Europa mimoilazi okolne zvijezde - on zahvaljujući tom svjetlu čak može izmjeriti njihov kemijski sastav. Konačno, tu je toplinska kamera THEMIS koja može pronaći zagrijane točke i sakupiti dokaze potrebne za dokaz potencijalnih aktivnih ili prijašnjih vulkanskih erupcija.

Premda možda neće pronaći život, Europa Clipper će i dalje znanstvenicima pružiti izvanredan uvid u jedan od najzanimljivijih svijetova našeg Sunčevog sustava.