Kao da nedavna pomrčina Mjeseca nije bila dovoljno spektakularna sama po sebi, jedan pasionirani promatrač s dalekozorom i desetak ljudi s fotoaparatima i videokamerama zabilježili su u noći s nedjelje na ponedjeljak trenutak u kojem je, najvjerojatnije meteoroid, udario o površinu Mjeseca.

Meteoroidi su čestice prašine, krhotine stijena i slični ostatci iz vremena nastajanja Sunčevog sustava koji kruže oko Sunca.

Bljesak se pojavio zapadno od mjesečevog Mora vlage, jugozapadno od kratera Byrgius, u 5 sati i 41 minutu po srednjoeuropskom vremenu. Nemoguće je procijeniti veličinu objekta; neki misle da je bio velik poput nogometne lopte, ali je sasvim izvjesno da je udario o površinu Mjeseca negdje oko 29,47 stupnjeva južne geografske širine i 67,77 stupnjeva zapadne geografske dužine.

Najgledanija pomrčina u povijesti

Takve se stvari stalno događaju. Ono što ovaj događaj čini neobičnim su okolnosti - dogodilo se to tijekom potpune pomrčine Mjeseca koju su promatrali milijuni ljudi na sjevernoj polutki, zbog čega je ovaj fenomen postao najgledanijom pomrčinom Mjeseca u povijesti.

Čak devet bljeskova, izazvanih vjerojatnim udarom meteoroida, snimio je fotograf David Dunham. Prethodno je amater George Varros uslikao sličan bljesak za vrijeme pomrčine 20. veljače 2008.

Ni NASA dakako ne stoji po strani. Njen Meteoroid Environment Office (MEO) s Marshall Space Flight Centrom dijeli dva 355-milimetarska teleskopa opremljena videokamerama kako bi pratio lunarne bljeskove između mlađaka i prve četvrti te između zadnje četvrti i mlađaka. Ne prate se razdoblja mlađaka i uštapa, odnosno punog Mjeseca, jer je u to vrijeme površina Mjeseca presvijetla da bi se na njoj vidjeli utjecaji; osim dakako u vrijeme pomrčina kad je, gledana sa Zemlje, površina Mjeseca tamna, superkrvava, vučja...

Uglavnom, između 2005. i travnja 2018. godine MEO je zabilježio 435 bljeskova zbog udara meteoroida.

Neki su skeptični pa tvrde da nema nikakvog meteoroida, da je zapravo riječ o oštećenom pikselu na čipu fotoaparata, o odbljesku satelita koji orbitira Zemlju, kozmičkoj zraci ili meteoru koji je sagorio u Zemljinoj atmosferi. No ostaje činjenica da je isti fenomen viđen istovremeno na istom mjestu na Mjesecu i da je viđen s više različitih mjesta na Zemlji.

Svakodnevno nas zasipaju tone meteoritskog materijala

Prema tvrdnjama MEO-a, oko 33 metričke tone meteoritskog materijala svakodnevno sagorijeva u Zemljinoj atmosferi. Slične količine padaju i na Mjesec, ali kako ondje nema atmosfere koja bi pružila otpor, meteoroidi udaraju o površinu i isparavaju u bljesku svjetlosti i topline.

Meteoroidi jure brzinama od 20 do više od 72 kilometra u sekundi, zbog čega i sitniji komadi mogu napraviti kraval. Bude li težak poput zagorskog purana, dakle oko pet kilograma, izdubit će krater veći od deset metara.

Dakle, male su šanse da takve kratere uočimo sa Zemlje. Ali za vrijeme pomrčine, dok Mjesec poprima tamne obrise, možda uočite poneki bljesak od meteoroida koji udara o njegovu površinu.

Na prvu pravu priliku morat ćete ipak malo pričekati: prva sljedeća potpuna pomrčina Mjeseca, vidljiva i iz naših krajeva, bit će tek u noći sa 15. na 16. svibnja 2022.