Eksperiment nedavno proveden u SAD pokazao je kako značajn broj ljudi zanemaruje vlastitu sigurnost i privatnost tako što ne obriše osjetljive podatke s uređaja koje su prodali ili prepustili nekome drugome
Josh Frantz, viši konzultant za sigurnost u tvrtci Rapid7, oko šest mjeseci je skupljao rabljena stola računala, čvrste diskove, mobitele i slične uređaje iz zalagaonica u blizini njegovog doma u Winsconsinu (Sjedinjene Države).
Ukupno je tako prikupio 41 stolno i prijenosno računalo, 27 memorijskih kartica, USB stickova i sličnih uređaja za pohranu memorije, 11 čvrstih diskova i šest smartfona. Pothvat ga je koštao oko 600 američkih dolara.
PRIVATNOST I SIGURNOST
Četiri načina na koje možete saznati je li vam netko kopao po računalu
Kad ih je pregledao koristeći alat temeljen na programskom jeziku Python, na njima je našao obilje privatnih podataka njihovih prijašnjih vlasnika, među kojima su bili i brojni podaci koji su mogli poslužiti za krađu identiteta, kao i više od 200 tisuća slika, preko 3.400 dokumenata i gotovo 150 tisuća poruka e-pošte. Samo su dva uređaja bila propisno obrisana, a samo tri enkriptirana.
Slično istraživanje, provedeno pri Sveučilištu Hertfodshire, otkrilo je kako više od dvije trećine polovnih USB stickova u SAD-u i Velikoj Britaniji sadrži podatke prijašnjih vlasnika. Od 100 stickova kupljenih u SAD-u na njih 64 je bilo moguće vratiti podatke koje su sadržavali.
Obično brisanje nije dovoljno
Važno je zapamtiti je da obrisana datoteka nije uvijek potpuno uklonjena. Na stolnim i prijenosnim računalima operativni sustav pri brisanju tek označava taj prostor kao dostupan za ponovni upis podataka. Time štedi vrijeme i resurse jer za stvarno brisanje treba više vremena no što vjerojatno mislite. Za 50 gigabajta prostora možete utrošiti i do sat vremena želite li ih obrisati u potpunosti.
Puno je alata pomoću kojih možete obrisati čvrsti disk (primjerice, BitRaser, BitBleach i Darik's Boot and Nuke) tako da većinu komercijalno dostupnih alata za povrat podataka učini izlišnim. Ako imate posla s iznimno osjetljivim podacima, nemojte riskirati. Uništite medij fizički, koristeći čekić, industrijsku drobilicu ili prešu, vatru, kiselinu, mikrovalove...
U svakom slučaju koristite zaštitnu opremu i budite oprezni. Odlučite li se za kiselinu ili vatru, budite oprezni jer mogu nastati otrovni nuzproizvodi, a mogli biste i zapaliti kuću ako ste nepažljivi. Nemojte stavljati čvrste diskove u mikrovalnu ili običnu pećnicu. Ako ne znate koristiti navedene alate, bolje je uništavanje povjeriti nekome tko se u njih razumije, piše Gizmodo.
