Na pozornici ispred više od 6000 gledatelja popularnog podcasta iz Silicijske doline, Mark Zuckerberg djelovao je potpuno opušteno. 'Mislio sam da ćemo morati rezervirati iduću epizodu za sve isprike koje ću morati uputiti večeras', rekao je. No odmah zatim je dodao: 'Ma šalim se. Više se ne ispričavam'
Ta je izjava nasmijala publiku, no Zuckerbergov ton bio je puno ozbiljniji mjesec ranije, kada je pisao republikanskom predsjedniku odbora u Kongresu SAD-a. Otkrio je da je administracija predsjednika Joea Bidena vršila pritisak na njegovu kompaniju da cenzurira objave o covidu. 'Vjerujem da je pritisak vlade bio pogrešan i žalim što nismo bili glasniji oko toga', priznao je Zuckerberg, napominjući da je njegova tvrtka donijela neke odluke koje 'danas ne bi donijela'.
Ova dvosmislenost otkriva paradoks Zuckerbergove nedavne političke transformacije. Osnivač i izvršni direktor Mete - tehnološkog giganta koji posjeduje Facebook, Instagram, WhatsApp, kao i liniju VR uređaja Quest - odnedavno zauzima novi ton i stav u vezi s izborima i politikom. Nakon što je nekoć strogo nastupao protiv dezinformacija o covidu i teorija zavjere Donalda Trumpa, sada želi da Meta bude 'nepristrana', piše Independent.
vezane vijesti
Nazvao Trumpa?
Prema izvješćima, Zuckerberg je ukinuo tim za izborni integritet Mete, 'ratne sobe' protiv lažnih vijesti tijekom izbornih godina te alate transparentnosti koje su novinari koristili za praćenje dezinformacija, a na feedu na Facebooku sve je manje političkog sadržaja. Također, smanjio je političke aktivnosti svoje filantropske zaklade.
Prošli tjedan The New York Times izvijestio je da je Zuckerberg dvaput kontaktirao s aktualnim predsjedničkim kandidatom Trumpom kako bi popravio njihov odnos te bliskim suradnicima govori da njegovi politički stavovi sada više naginju libertarijanskom ili klasičnom liberalizmu, za razliku od prethodnog progresivnog usmjerenja.
Ova promjena dolazi nakon burnih i kontroverznih godina, pogotovo nakon skandala Cambridge Analytica iz 2016., kada se Meta našla pod stalnim političkim napadima. Kritike su se odnosile na zaštitu privatnosti podataka, političku pristranost, mentalno zdravlje mladih i promoviranje ekstremizma. Podsjetimo, 2010-ih je britanska konzultantska tvrtka Cambridge Analytica prikupljala osobne podatke koji su pripadali milijunima korisnika Facebooka bez njihovog pristanka, uglavnom da bi se koristili za političko oglašavanje.
Napadi na tehnološke divove i politička arena
U svjetlu pandemije i pokušaja Trumpa da poništi izbore 2020. godine, Meta i druge tehnološke tvrtke zauzele su oštriji stav prema dezinformacijama. To je razbjesnilo konzervativce, a napadi na tehnološke divove postali su uobičajena pojava s obje strane političkog spektra. Jedno od većih razočarenja bilo mu je to što je donacija od 420 milijuna dolara, koju su Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan dali kako bi osigurali sigurno glasanje tijekom pandemije, naišla na žestoke osude republikanaca. Trump je taj projekt nazvao 'prijevarom', a republikanski senator Ted Cruz tvrdio je da se radi o primjeru 'milijardera koji kupuju izbore'.
Zuckerberg je, prema izvještajima, postao ogorčen cijelom političkom arenom, vjerujući da su nepravedne mnoge kritike upućene Meti. 'Gotovo svaka institucija postala je pristrana na neki način, a mi pokušavamo odoljeti tome', rekao je prošli tjedan u intervjuu za The Verge. 'Možda sam previše naivan, ali pokušat ćemo to ostvariti.'
Međutim bivši investitor u Facebook Roger McNamee tvrdi da je Zuckerbergov stav 'apsurdan'. Prema njegovom mišljenju, njegova izjava da su ga političari nepravedno napadali nije ništa drugo 'nego pokušaj skretanja pažnje i izbjegavanja odgovornosti'.
Iako Zuckerberg pokušava izbjeći političku arenu, teško će se, prema stručnjacima, u potpunosti izvući iz nje. Katie Harbath, bivša voditeljica političkih angažmana u Meti, smatra da on samo mijenja pristup politici, ne nužno i političke stavove. 'Možete pokušati pobjeći od politike, ali ne možete se sakriti', zaključuje Harbath.
