Facebook je zaživio 4. veljače 2004. godine kao mreža za povezivanje ljudi. Tada se zvao Thefacebook i isprva je povezivao studente američkog sveučilišta Harvard, gdje je njegov suosnivač i danas glavni direktor Mark Zuckerberg studirao.

Thefacebook se moglo koristiti za pretraživanje baze podataka studentica i studenata, otkriti tko od njih pohađa koje predmete i tko koga poznaje. Zamišljen je kao tehnološki naprednije izdanje tradicionalnih godišnjaka u kojima američka sveučilišta prikupljaju podatke o svojim polaznicima i njihove fotografije.

Gledano s 15 godina odmaka taj se cilj čini skromno ambicioznim. Facebook se u desetljeće i pol prometnuo ne samo u najveću društvenu mrežu svijeta, već i u platformu koja ima ogroman utjecaj na razne aspekte svakodnevnih života milijarda ljudi. Naime, kad bi bio država Facebook bi s 2,32 milijarde korisnika koji ga koriste bar jednom mjesečno bio po stanovništvu brojniji od Kine i Indije.

Thefacebook se brzo proširio na sveučilišta Columbia, Stanford i Yale, vjerojatno i zato što su ga koristili za pronalaženje romatničkih partnera i partnerica, ali i zbog značajki poput bockanja (poke).

Krajem 2004. imao je milijun korisnika. Zuckerberg je ove godine napustio studij i preselio u Palo Alto kako bi se posvetio razvoju poslovanja. Facebook je dobio jednu od najpopularnijih značajki - Zid (Wall) - na kojem smo mogli objavljivati poruke. Među ranim ulagačima su osnivač Napstera Sean Parker i suosnivač PayPala Peter Thiel.

Već do jeseni 2005. godine 85 posto američke studentarije koristilo je Thefacebook, a njih 60 posto posjećivalo ga je svakodnevno. Zanimljivo, u to je vrijeme Zuckerberga trebalo uvjeravati kako je dobra ideja posjetiteljima omogućiti dodavanje vlastitih fotografija. Danas ih se dodaje oko 200 milijuna dnevno.

Godinu nakon toga promijenio je ime u Facebook i otvorio vrata svima starijima od 13 godina (iako su mu se počeli priključivati i mlađi). Do kraja 2006. skupio je 12 milijuna korisnika, zahvaljujući između ostalog i uvođenju News Feeda, prve značajke zbog koje su se pobunili zaštitnici prava na privatnost.

U to vrijeme je došlo do zaokreta u načinu korištenja društvene mreže u usponu. Korisnici su se sve više počeli okretati usavršavanju vlastitih profila kako bi se učinili privlačnijim i stekli što više novih prijatelja. Facebook je počeo utjecati na naše živote i odluke koje donosimo.

Tijekom 2007. Yahoo je Zuckerbergu ponudio milijardu američkih dolara za njegov projekt. Mark je navodno bio spreman prihvatiti, ali je odustao nakon što je tadašnji šef Yahooa Terry Semel smanjio iznos na 850 milijuna dolara. To je, pokazalo se, bila loša procjena - Zuckerberg je prema procjenama sad 'težak' oko 55 milijardi dolara, Facebook je u zadnjem kvartalu 2018. zabilježio rekordnih 16,6 milijardi dolara prihoda i 6,88 milijardi dolara profita, a Yahoo je gurnut na marginu.

S druge strane, Microsoft je u to vrijeme kupio udio u Facebooku od 1,6 posto za 240 milijuna dolara. Čak je i pokojni suosnivač i šef Applea Steve Jobs svom biografu Walteru Isaacsonu priznao kako se divi Zuckerbergu zbog toga što nije prodao tvrtku Yahoou.

Zuckerbergove kolege s Harvarda Cameron Winklevoss, Tyler Winklevoss i Divya Narendra tužili su ga zbog krađe ideje. Naime, trebao im je pomoći u razvoju društvene mreže HarvardConnection. Parnica je okončana nagodbom 2008. godine, a cijela je zavrzlama ovjekovječena u filmu The Social Network. Usput, te je godine u tvrtku došla glavna operativka Sheryl Sandberg.

S 2009. godinom stiglo je i dugme Like. Isprva se, ako niste znali, trebalo zvati - Awesome. Iako korisnici to nikad nisu prestali tražiti, Zuckerberg i društvo uporno se opiru uvođenju dugmeta Dislike. No, Like je 2016. godine proširen s još pet emotikona.

U 2010. Mark Zuckerberg našao se u društvu s Mahatmom Gandijem, Adolfom Hitlerom, Martinom Lutherom Kingom, Josipom Brozom i papom Ivanom Pavlom II. - američki časopis Time stavio ga je na svoju naslovnicu. Arapsko proljeće te je godine pokazalo koliko moćan alat može biti Facebook kad je u pitanju političko organiziranje i aktivizam.

U 2011. smo dobili Timeline, još jednu značajku bez koje danas ne možemo zamisliti Facebook. Iako danas uspješno posluje,

Facebooku nije tako dobro išlo prvih dana nakon javne ponude dionica u 2012. godini. Ponudili su 421.233.615 dionica po 38 dolara za dionicu, što je bila jedna od najvećih javnih ponuda dionica ikad. Skupili su 16 milijardi dolara.

Uspjele i neuspjele kupovine

Pola procijenjene vrijednosti tvrtke zbrisano je u prvih nekoliko tjedana, da bi 1. rujna pala na samo 18 dolara. Ipak, nakon godinu dana cijena dionice se oporavila i nastavila s usponom. Facebook je te godine dosegnuo milijardu korisnika.

Investitori su im vjerovali dovoljno da bi odobrili kupovinu Instagrama za milijardu američkih dolara u travnju iste godine, tada najpopularniju aplikaciju za dijeljenje fotografija na svijetu.

Dvije godine kasnije kupili su i aplikaciju za brbljanje WhatsApp za nevjerojatnih 19 milijardi dolara, kao i pionira virtualne stvarnosti Oculus VR za dvije milijarde dolara, a u 2013. su s HTC-om pokušali ponuditi vlastiti smartfon. Projekt je neslavno propao za samo mjesec dana. Pokušali su kupiti i Snapchat za tri milijarde dolara, ali ih je šef te tvrtke Evan Spiegel odbio.

Te su se godine pojavila i prva opsežnija istraživanja koja su dala naznačiti kako Facebook loše utječe na naše raspoloženje. Kasnije će se pojaviti i druga, s upozorenjima o štetnom utjecaju na mentalno zdravlje, na djecu...

Facebook je bio jedna pd prvih velikih platformi koja se strateški okrenula prema video sadržaju (od 2016.) i prema mobitelima. U lipnju 2017. došli su do dvijemlijarditog korisnika.

Skandali su manje-više stalno pratili Facebook, ali najveći dosad svakako je bilo otkriće iz ožujka 2018. kako tvrtka Cambridge Analytica prosljeđuje korisničke podatke desetaka milijuna korisnika bez znanja i odobrenja.

Uslijedile su optužbe kako su ruski obavještajci tu društvenu mrežu zlorabili za utjecanje na američke predsjedničke izbore 2016. godine širenje lažnih vijesti, europski regulatori počeli su naplaćivati globe, a Zuckerberg je morao svjedočiti pred američkim Kongresom i Senatom. Iako se čini kako su uspjeli prebroditi najgore nevrijeme, Zuckerberga i ekipu ovaj će skandal vjerojatno pratiti još dulje vrijeme.

Što dalje očekuje Marka Zuckerberga i društvenu mrežu kojoj je zagospodario svijetom? Pa, morat će naći način kako se nositi s optužbama zbog neovlaštenog korištenja podataka svojih korisnika koje ozbiljno nagrizaju povjerenje i potiču sve veći broj ljudi na okretanje leđa Facebooku.

Manje korisnika, manje prihoda

Pritisak regulatora s obje strane oceana vjerojatno neće popustiti, pri čemu nije nemoguće kako će se odlučiti na donošenje propisa koji Facebooku neće ići u prilog. Usporedno će se morati nositi s usporavanjem rasta broja korisnika i, gotovo sigurno, smanjenjem prihoda.

Zuckerberg vjeruje kako može ponovo potaći rast ulaganjem u značajku Stories, video i privatne poruke, ali pitanje je može li to doista polučiti rezultate koji će biti zadovoljavajući. Naime, rast broja korisnika bilježi na tržištima u razvoju, gdje oglašivački prihodi nisu toliko izdašni kao u zapadnim zemljama, gdje je u stagnaciji.

Za očekivati je kako će nastaviti ulaganja u video sadržaje te proširenu i virtualnu stvarnost, iako potonje još nije polučilo opipljive rezultate, unatoč tome što je od kupovine Oculusa prošlo pet godina.

Moguće je kako će sporiji rast broja korisnika pokušati kompenzirati novim akvizicijama, no to neće biti ni jednostavno niti jeftino. Poučeni primjerom WhatsAppa tvorci aplikacija i servisa vjerojatno će očekivati iznose koji se broje u milijardama dolara.

Hoće li Zuckerberg pronaći odgovore na ove izazove i pritom ostati na čelu kompanije koju je pokrenuo? Ostaje nam za vidjeti.