Manje je poznato to da je Helsinki lokacija velikih studija za razvoj videoigara poput proizvođača Clash of Clansa, Supercella. U Helsinkiju je prvi put zaigran i popularni Angry Birds, a usto je Netflix baš u ovom gradu odlučio postaviti prvi svoj studio za videoigre. Finsku prijestolnicu mnogi smatraju središtem mobilnog gejminga, industrije koja ukupno vrijedi 120 milijardi funti. No kako je Helsinki stekao tu reputaciju?

Kako većina tamošnjeg stanovništva nije baš raspolagala high-end računalima s najnovijom tehnologijom, tehnološka ograničenja potaknula su Fince da postanu kreativni. Tako se razvila tzv. demoscena, odnosno supkultura programera koji su razvijali svoje igre, glazbu i umjetničke prezentacije te gurali tehnologiju ondašnjeg vremena do granica. A onda je došla i Nokia, piše BBC.

Mentalitet ključan za uspjeh

Nokia je radila s mladim talentima s finske demoscene. Tad su Finci shvatili da u svojoj državi imaju ljudski kapital za razvoj ove industrije. Industrijska je to niša čiji je potencijal prepoznala i vlast.

No uspjeh u tehnološkom sektoru stvar je i mentaliteta naroda. Pored toga su Finci tehnološki štreberi po naslijeđu i kod njih je normalno pokušati, ne uspjeti, pa onda opet pokušati. Tako su se mnoge kompanije koje razvijaju igre pokušale probiti na tržište bez straha od neuspjeha. No da bi te tvrtke bile uspješne, potrebna im je infrastruktura, od marketinške do tehnološke podrške.

Sartita Runeberg, voditeljica gejminga u tvrtki za tehnološku infrastrukturu Reaktor, koja omogućava podršku za 200 studija za razvoj igara koji djeluju u Helsinkiju, ističe da u Finskoj postoji mreža socijalnog osiguranja na koju se oslanja tehnološka industrija jer vlasti dosta podupiru gejming sektor. To znači da ne morate staviti kuću pod hipoteku da biste osnovali tvrtku. Lako možete dobiti bespovratan novac za isprobavanje novih koncepata, a onda vidjeti funkcionira li vaš koncept na određenim tržištima.

Vlasti su htjele nekako motivirati ljude da se presele u Helsinki. Kako se nitko ondje ne želi preseliti zbog klime, vlasti su pronašle druge načine na koje privući ljude. Danas je 30 posto poduzetnika u Helsinkiju došlo iz drugih zemalja. Privlačenje najboljih svjetskih programera ključan je dio helsinškog plana da ostane na vrhu gejming piramide, a za to je odgovorna organizacija Helsinki Partners.

Ravnoteža između poslovnog i privatnog

Tvrtkama i razvojnim programerima zapravo ne nude značajnije porezne olakšice i znatno veće plaće za otvaranje obrta u Helsinkiju, nego nešto, za današnje okolnosti, puno vrjednije.

'Helsinki je poznat po dobroj ravnoteži između posla i privatnog života, ovdje imamo zaista dobar život. Vrlo smo ambiciozni, ali jako cijenimo slobodno vrijeme pa smo vrlo učinkoviti za radnog vremena i nema besmislenih sastanaka', ističe Johanna Huurre, direktorica strategije u organizaciji Helsinki Partners. Kako kaže, život u Finskoj je puno lakši, a 'meke vrijednosti' nakon pandemije postaju sve važnije. A tu su i jak sustav podrške te vrlo kvalitetan obrazovni sustav, stoga grad privlači i mlade roditelje.

Kombinacija tehnološkog naslijeđa, potpore vlasti i prikupljanja talenata za Helsinki se pokazala dobitnom. Studiji videoigara u Helsinkiju zaradili su prošle godine 2,8 milijardi funti. Usporedbe radi, Velika Britanija je površinom 12 puta veća zemlja od Finske, a tržište videoigara težilo joj je 4,7 milijardi funti.

Drugi gradovi vrlo vjerojatno neće moći tek tako replicirati baštinu koju je iza sebe ostavila Nokia i vještine koje su se brusile tijekom 90-ih, ali se zasigurno puno može naučiti na primjeru tehnološkog uspjeha ovog grada.