Europska komisija je najavila uspostavu novog sustava za pritužbe u online trgovini s početkom 2016. kako bi kupci i trgovci jednostavno i jeftino rješavali nastale sporove.

Time žele riješiti problem pravne nesigurnosti na online tržištu unutar EU i ojačati povjerenje kupaca na internetu.

Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je upozorila Komisiju na potrebu uvažavanja jezika manjih država članica pri uspostavi sustava.

Prekogranična online kupovina čini tek 14 posto sve online trgovine, što je posljedica činjenice da se potrošači plaše kako će rješavanje potencijalnih problema u procesu kupnje biti prenaporno i preskupo s obzirom na različito zakonodavstvo i procedure u državama članicama. Europski potrošački centri navode da postojeće nacionalne sheme za rješavanje takvih upita zadovoljavaju tek devet posto zahtjeva, navodi Borzan.

'Oko 60 posto potrošača se ne osjeća sigurno prilikom online kupovine. Smatram da je uspostavljanje sveoubuhvatnog sustava za online pritužbe koje će svojom efikasnošću jačati povjerenje potrošača značajan preduvjet za rast digitalne ekonomije i posljedično rast BDP-a EU.

Međutim, prije same uspostave nužno je naglasiti važnost uvažavanja jezične raznolikosti potrošača. Na zadnjem saslušanju povjerenice za zaštitu potrošača nismo čuli jasna rješenja tog problema', upozorava Borzan.

'Jezične barijere su drugi najčešći razlog odustajanja od internetske kupovine, odmah poslije diskriminacije po mjestu prebivališta koja također ide na štetu malih država.

Čak 290 milijuna građana već sada ne može pristupiti servisima Europske komisije zbog jezičnih barijera, i to je problem koji moramo riješiti prije uspostave novog servisa za online pritužbe kako bi on uistinu koristio svim građanima EU' , dodala je.

Podržala ju je Europska mreža za jezičnu ravnopravnost (ELEN), iz koje ističu kako je više od pola građana EU zbog materinjeg jezika diskriminirano na online tržištu.

Borzan i ELEN također su zatražili i olakšice za poduzetnike. Uspostava servisa za dodatni jezik zahtjeva početnu investiciju od 5.000 eura. Većina europskih jezika zahvaća tek tri posto tržišta i na taj način su mali i srednji poduzetnici u startu ograničeni na tržišta određenih država članica.

'Hrvatski poduzetnici i potrošači moraju s punim povjerenjem uživati prednosti digitalnog tržišta. Želim osigurati da se zahtjevi malih država članica uvaže u svakoj novoj inicijativi Komisije i da osjetimo prednosti tržišta jednako kao i Njemačka, Francuska i druge veće države Unije', kazala je Borzan.