Maleno stvorenje nazvano je Archicebus achilles, što se ugrubo može prevesti kao 'drevni majmun'. Dio imena dobio je prema Ahileju, junaku iz grčke mitologije zbog neobične kosti pete koja jako podsjeća na one koje se mogu naći u malenih majmuna osobito marmozeta. Prije 10 godina pronašao ga je seljak iz istočne kineske pokrajine Hubei, južno od rijeke Jangce.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu Nature otkriveni kostur mogao bi objasniti grananje koje se dogodilo u samoj bazi evolucijskog stabla primata. Stručnjaci drevnog majmuna povezuju s porodicom avetnjaka čiji jedini preživjeli rod Tarsius danas živi u Jugoistočnoj Aziji na otocima kao što su Sumatra, Borneo, Sulavesi i Filipini. No njegova starost i primitivna svojstva smještaju ga u samu bazu nasljeđa što znači da bi mogao razjasniti nastanak sestrinske skupine antropoida, odnosno primata koji uključuju majmune, čovjekolike majmune i ljude. Neki znanstvenici smatraju da novo otkriće govori u prilog teorijama prema kojima su se prvi majmuni, a možda i ljudi razvili u Aziji, a ne u Africi.

Član istraživačkog tima dr. Chris Beard, s Carnegie Museum of Natural History u Pittsburghu u Pennsylvaniji kaže da sve više dokaza upućuje na to da je rana evolucija primata bila ograničena na Aziju.

Prema novom nalazu ovi su antropoidi bili malena stvorenja koja su obitavala u krošnjama drveća nedugo nakon nestanka dinosaura. Velike očne duplje ukazuju da su imali odličan vid no za razliku od današnjih avetnjaka bili su dnevna, a ne noćna stvorenja. U vrijeme kada su živjeli veći dio Zemlje bio je prekriven tropskim šumama.

'Na temelju ovog gotovo potpunog kostura možemo zaključiti da su naši preci bili vrlo malene životinje. Bili su jako aktivni i agilni, a živjeli su na drveću i hranili se kukcima', rekao je dr. Xijun Ni s Kineske akademije znanosti u Pekingu.

Pronađeni ostaci analizirani su puno desetljeće u European Synchrotron Radiation Facilityju u Grenobleu u Francuskoj. Sofisticirani uređaji omogućili su znanstvenicima da proučavaju kosti koje su ostale zarobljene u kamenu koje bi bilo gotovo nemoguće očistiti a da se ne unište. Prema prikupljenim podacima Archicebus achilles je težio između 20 i 30 grama, a bio je dug samo 7,1 centimetara.

Hrvatski paleontolog Jakov Radovčić suradnik Krapinskog muzeja neandertalaca kaže da je ovo zasigurno vrlo važno paleontološko otkriće. 'Riječ je o otkriću koje nam može bolje objasniti ranu evoluciju skupine primata. Premda sumnjam da se to stvorenje može pripisivati antropoidima, pronalazak fosilnih ostataka tih bića iz razdoblja prije 55 milijuna godina govori nam puno o rodoslovlju najnaprednijih sisavaca', rekao je Radovičić za tportal.