Neurokemijske promjene koje su temelj ljudskih raspoloženja još uvijek su nedovoljno istražene. No stručnjaci s University of California u Los Angelesu (UCLA) ovih su dana po prvi put u povijesti kod ljudi izmjerili da se razine peptida, neurotransmitera hipokretina, značajno povećavaju kada je netko sretan, odnosno smanjuju kada je tužan.

Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Nature Communications, pokazuje da bi povećanje razina hipokretina moglo podizatii i raspoloženje i budnost ljudi. To bi pak moglo postaviti temelje za liječenje psihijatrijskih poremećaja poput depresije.

U novoj studiji također su po prvi put izmjerene razine jednog drugog važnog peptida koji se stručno zove melanin-koncentrirajući hormon (MCH). Rezultati su pokazali da je njegovo oslobađanje najmanje tijekom budnog stanja, a mnogo više tijekom spavanja što znači da MCH ljude čini pospanima.

'Nova otkrića objašnjavaju pospanost i narkolepsiju kao i depresiju koja je često s njima povezana', rekao je Jerome Siegel profesor psihijatrije i direktor Centra za istraživanje sna na UCLA.

Depresija je bolest današnjice. Stručnjaci očekuju da će uskoro izbiti na drugo mjesto svih oboljenja u svijetu. U Hrvatskoj je broj depresivnih ljudi već premašio 300.000, a s krizom i beznađem mogao bi nastaviti rasti. U ambulantu Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu svakodnevno se javlja i do 40 ljudi sa simptomima depresije. Iz godine u godinu raste i potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva. Samo u 2012. na njih su Hrvati potrošili oko 90 milijuna kuna.

No upotreba antidepresiva poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) nikada nije utemeljena na dokazima o postojanju manjka ili viška bilo kojih neurotransmitera. Neke novije studije dale su čak naslutiti da bi se najveći dio njihove učinkovitosti možda mogao pripisati placebo efektu. Meta-analiza iz 2008. godine o antidepresivima, koje su proveli britanski znanstvenici s University of Hull, pokazala je da primjena antidepresiva nove generacije ima učinke samo kod skupine bolesnika koji imaju teški oblik depresije.

U novoj studiji znanstvenici su izravno mjerili razine hipokretina i MCH u mozgovima osam pacijenata koji su se liječili od epilepsije. Uz pomoć elektroda one su bilježene tijekom različitih situacija i aktivnosti – od gledanja TV-a, preko društvenih i obiteljskih interakcija do spavanja i buđenja. Dobrovoljci su istovremeno svakih sat vremena u upitnike upisivali svoje trenutno raspoloženje.

Rezultati su pokazali da razine hipokretina nisu povezane sa svim vrstama uzbuđenja već s pozitivnim osjećajima, ljutnjom, društvenim interakcijama i stanjem budnosti. S druge strane razine MCH bile su najviše tijekom sna, a najmanje za društvenih interakcija. Znanstvenici se nadaju da bi daljnji napredak u ovom istraživanju konačno mogao rezultirati stvaranjem 'pilule sreće'.