Otkako je ljudi na Zemlji pogled na Mliječni put ostavljao je bez daha i pružao pogled na brojne prepoznatljive elemente u sebi. Misija Europske svemirske agencije, Gaia, koja za cilj ima napraviti trodimenzionalnu kartu naše galaksije, projicira i ples dva milijuna zvijezda kroz sljedećih pet milijuna godina. Mliječni put će itekako izmijeniti svoje lice...
Iako se čine vječno usidrenima na svojim pozicijama, zvijezde Mliječnog puta itekako se miču na nebu - no ti pomaci su premaleni da bi ih se običnim okom primijetilo u ljudskom razdoblju (tj. shvaćanju vremena). Da pomaci postoje otkrio je u 18. stoljeću čuveni Edmond Halley, no danas na raspolaganju ljudi imaju brojne nevjerojatne instrumente koji pomažu ne samo u detekciji pomaka - već i predviđanju putanja.
Veliku ulogu u toj novoj priči igra satelit Gaia, rezultat višegodišnjih napora Europske svemirske agencije. On je lansiran 2013. godine, a od sredine 2014. aktivno skenira nebo kako bi kreirao najprecizniju trodimenzionalnu kartu naše galaksije uopće.
vezane vijesti
Na temelju prvih podataka iz misije Gaia (u otprilike godinu dana snimanja), znanstvenici su ne samo uočili nevjerojatan ples dva milijuna zvijezda zvijezda na nebu, već i predvidjeli njihove putanje u sljedećih pet milijuna godina. Budu li ljudi i tada nekim slučajem živi, nebo bi moglo biti mnogo, mnogo drugačije.
Zvijezde najbliže nama u filmiću izgledaju kao da se kreću najbrže, no pogled u daljinu otkriva kako je zapravo ljudski koncept pozicija zvijezda sve samo ne trajan. Svaka sličica u filmu Europske svemirske agencije predstavlja 750 godina, a pruge vidljive na njegovom početku su zapravo rezultat načina na koji Gaia skenira nebo te s vremenom potpuno nestaju:
Na samom rubu videa prema desnom dijelu ispod galaktičke ravnine može se uočiti oblik jednog od najprepoznatljivijih zviježđa - Orion. Kako se filmić razvija, ta prepoznatljivost odlazi u ropotarnicu povijesti te se stvaraju potpuno novi oblici i formacije.
Ovo je sve izvedeno iz prvog kataloga snimki satelita, a drugi će biti mnogo veći i precizniji. No, već sada se može govoriti o dosada najboljoj ikad referenci za astrometriju, koja predstavlja i najveći pomak u ovakvim mjerenjima ikad. Drugi dio kataloga podataka misije Gaia stiže u travnju 2018. godine, a neće uključivati samo pozicije zvijezda, već i udaljenosti te precizne pomake za više od milijardu zvijezda.
Čini se kako je riječ o pravom blagu podataka, no posrijedi je tek letimičan pogled na našu galaksiju, koja u sebi krije između 100 i 400 milijardi zvijezda.
U svakom slučaju, na temelju ovih podataka znanstvenici će imati pogled na budućnost Mliječnog puta, ali što je jednako bitno - moći će i 'premotati vrijeme unatrag' te vidjeti kako se naša galaksija uopće razvijala.
