Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor dosegao je godišnji prihod od gotovo 21 milijardu kuna (7,7 u IT-u, 13,1 u telekomima) i trenutno zapošljava više od 22 tisuće ljudi (14 u IT-u, osam u telekomima).

Trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10 posto u zadnjih sedam godina. Izvoz softvera i IT usluga narastao je u posljednje dvije godine za 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna.

Te je podatke, do kojih je istraživanjem došla tvrtka Bisnode, iznijela Udruga Informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca tijekom predstavljanja rezultata svog rada. Iako su dobri, pogotovo stoga što su ostvareni u kriznim okolnostima, u HUP-ICT-u nisu zadovoljni jer smatraju kako Hrvatska može, treba i mora osigurati brži rast.

Prvo polugodište tekuće godine obilježio je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira 'Digitalne ekonomije' i definiranju 'Strategije e-Hrvatska 2020', a aktivno su se uključili i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

No, nisu zadovoljni time što su u raspravu oko strateških dokumenata ključnih za njihovo područje poslovanja često bili uključivani u zadnji tren, što je ozbiljno ograničavalo mogućnosti davanja konkretnih i kvalitetnih prijedloga.

Zbog toga su, kako je rekao oditelj radne skupine za e-poslovanje i e-upravu Hrvoje Sagrak, razmatrali i opciju da se uopće ne uključe u raspravu, no od toga su odustali. Smeta ih i to što za usvojene dokumente - poput spomenutog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi - još uvijek ne postoje provedbeni dokumenti, iako je od usvajanja prošlo godinu dana, pa ih je nemoguće implementirati.

'Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije, pogotovo u segmentu nabavke hardvera, softvera i usluga koje bi trebale biti u nadležnosti Centra dijeljenih usluga. Nadalje, registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture poznat širokoj javnosti kao PRODII je za sada tek formalno prikupljanje informacija o projektima, bez strateške koordinacije i upravljanja projektima od strane nadležnog ministarstva.

Podaci tog registra nisu javno dostupni, iako je Uredbom definirana i obveza njegove javne objave i ažurnost u prijavljivanju. Stoga smo danas svjedoci višestruke nabavke istih roba i usluga za potrebe države što je u suprotnosti sa spomenutim zakonima i uredbama', rekao je predsjednik udruge HUP-ICT-a Adrian Ježina

U HUP-ICT-u su uvjereni kako pitanje donošenja strategije digitalnog rasta, odnosno, 'Strategija eHrvatska 2020', mora biti rješavano na multiresornoj razini (prije svega, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva uprave), a ne sektorskoj te kako bi trebalo biti pod izravnim nadzorom premijera.

'Tako bi se stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane, koji su u fokusu 'Strategije eHrvatska 2020'. Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju, koje bi trebale biti objedinjene u jednom krovnom dokumentu 'Digitalna Hrvatska'.

'Bitno je uspostaviti organizacijsku strukturu koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi tzv. središnjeg, državnog direktora informatike. Pozdravljamo stoga nedavnu odluku Vlade o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi navedenu prazninu trebalo popuniti', rekao je Sagrak.

Članovi HUP-ICT-a bili su posebno aktivni na pripremi pilot projekta e-računa za korisnike državne uprave. Očekuju kako će imati sličan učinak na industriju kao i fiskalizacija: zatvaranje nekiih radnih mjesta, ali i otvaranje niza novih, dugoročno održivijih te povećanje učinkovitosti i uštede.

Ukazali su i na slabo povlačenje sredstava iz fondova Europske unije za informatičke projekte na razini lokalnih uprava i samouprava. Smatraju kako je to ogroman neiskorišteni potencijal.

Jedan od većih izazova razvoja IT sektora predstavljaju novi IT profesionalci na tržištu rada. Prošle godine se samo na internetskom portalu MojPosao, otvorilo više od dvije tisuće ICT radnih mjesta, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1.500 pojedinaca.

'Napori u reformi obrazovanja su hvale vrijedni. Ali prve rezultate ćemo vidjeti 2035. godine. Ne možemo toliko čekati. Nužno je pripremiti i početi provoditi nacionalnu strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta', rekao je Hrvoje Balen, voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje.

Hrvatska ima ne samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i strukture kadra, a što se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

Tijekom jeseni HUP-ICT će izraditi dokument sa službenim stavovima o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije, a u planu je i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.

Željko Skorić, voditelj radne skupine za formiranje zaklade, rekao je kako kroz stipendije, nagrade i financijske potpore namjeravaju poticati izvrsnost, ali i općenito interes za studiranjem prirodnih znanosti i IT-a.

'Na konkretan način želimo pridonijeti rješenju problema nedovoljnog broja IT stručnjaka u Hrvatskoj. Planiramo da zaklada počne djelovati tijekom 2016. godine, a trenutno smo u fazi određivanja kriterija dodjela potpora, financijskih i pravnih okvira Zaklade. Nadamo se kako će Vlada pomoći inicijativu putem odobravanja poreznih olakšica', dodao je.