Vjerujemo kako u današnje digitalno doba gotovo da nema osobe koja nije barem jednom u životu pristupila nekoj društvenoj mreži, pregledavala njezin sadržaj ili otvorila vlastiti profil. Ljudi su socijalna bića, bića odnosa i komunikacije, a društvene mreže nam omogućavaju povezivanje s drugima, odlaženje u virtualne posjete udaljenim članovima obitelji ili rodbine, održavanje zajedničkih sastanaka s poslovnim kolegama, slušanje glazbe ili gledanje filmova s prijateljima, izmjenjivanje kreativnih ideja s osobama s kojima dijelimo slične interese i slično.

One zaista predstavljaju globalni komunikacijski fenomen! No, uvažavajući sve prednosti društvenih mreža, važno je i zapitati se koristimo li ih umjereno, na zdravi način ili možda prekomjerno i potencijalno štetno.

Naime, postoji niz istraživanja koja jasno pokazuju da je sve više onih kojima se ugodno provođenje vremena na internetu pretvorilo u ovisnost. To se posebno odnosi na društvene mreže, koje dokazano negativno djeluju na mentalno zdravlje s posljedicama poput pojačane anksioznosti, narušene slike o sebi, pa čak i depresije.

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj iznijelo je alarmantne podatke da je svaki treći učenik i student osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama, a inozemne studije potvrdile su da odrasli ne prolaze mnogo bolje te da uslijed veće izloženosti ovakvom sadržaju također pate od narušenog mentalnog zdravlja.

Sve je više dokaza koji upućuju na to da neki pojedinci mogu razviti ovisnost o društvenim medijima koja se ne razlikuje od ovisnosti o alkoholu ili drogama te se radi o stvarnom poremećaju, kažu stručnjac i napominji da je riječ o novoj ovisnosti na kojoj se tek provode prva istraživanja i traže načini za njenom uspješnom prevencijom.

Zbog toga još ne postoje klinički dijagnostički kriteriji za utvrđivanje ovisnosti o društvenim medijima, ali ključni pokazatelj ovisnosti je i to kad pojedinac pretjerano ili kompulzivno koristi platformu društvenih medija kako bi poboljšao svoje raspoloženje.

Što stvara ovisnost o društvenim mrežema?

Iza svega stoji sustav nagrađivanja u mozgu, odnosno otpuštanje dopamina, tzv. hormona sreće. Kada korisnik dobije lajk ili pozitivan komentar, mozak prima bujicu dopamina, što rezultira osjećajem ushita i zadovoljstva. No, istovremeno stvara i snažan poriv da taj osjećaj ponovimo.

Ovaj začarani krug naziva se dopaminska petlja i tjera korisnike da neumorno scrollaju, traže određeni sadržaj ili validaciju svojih objava, stvarajući psihičku i tjelesnu ovisnost o stalnom pregledavanju društvenih mreža.

No, kako je riječ o toksičnom ponašanju iz kojeg stvarni osjećaj sreće i zadovoljstva životom ne može proizaći, korisnici scrollanjem postaju sve lošijeg raspoloženja, a kako bi izbjegli neugodne emocije - ponovno se vraćaju društvenim mrežama ulazeći u novi začarani krug.

U slijedećem kvizu možete provjeriti patite li i vi o ovisnosti o društvenim mrežama, a ako je njihovo korištenje za vas otišlo predaleko, donosimo nekoliko savjeta kako si možete pomoći.

Kako se odviknuti od ovisnosti o društvenim mrežama?

• Postavite vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža kako biste znali tijekom kojeg vremena i u kojoj mjeri ćete ih koristiti, umjesto da ih stalno provjeravate.
• Isključite obavijesti s društvenih mreža jer ćete smanjiti impuls da neprestano provjeravate aplikacije čim dobijete notifikaciju.
• Razmislite o periodu odvikavanja od korištenja ovakvih platformi. To može biti jedan dan u tjednu ili određeno razdoblje tijekom kojeg se potpuno odvojite od tih platformi.
• Umjesto beskrajnog skrolovanja, odredite si ciljeve za svaki posjet društvenim mrežama. Na primjer, ograničite se na komunikaciju s određenim prijateljima ili pronalaženje korisnih informacija.
• Ako je moguće, deaktivirajte ili izbrišite ovakve aplikacije s mobitela kako biste smanjili pristup i ograničili ga na period korištenja uređaja na kojima provodite manje vremena.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski Telekom pokrenuli su projekt 'Alati za moderno doba'; prvi strukturiran i znanstveno utemeljen program kojem je cilj prevenirati rizična ponašanja osnovnoškolaca. Primarno ciljaju na učenike 7. i 8. razreda, ali i adolescente u virtualnom okruženju, kako bi razvili odgovorno te spriječili rizično ponašanje na internetu. Kroz 11 strukturiranih i interaktivnih radionica učenici će razvijati socio-emocionalne vještine i alate radi boljeg snalaženja u stvarnom životu i online okruženju - sve to pomoću educiranih stručnih suradnika i nastavnika. Autorski tim ERF-a sastoji se od stručnjaka s višegodišnjom praktičnom, znanstvenom i nastavnom ekspertizom u području rizičnih ponašanja i bihevioralnih ovisnosti te s bogatim iskustvom u razvoju znanstveno utemeljenih intervencija usmjerenih djeci i mladima.