Stigao je dugo iščekivani Crni tjedan (sedam dana koji okružuju vrhunac šoping groznice poznat kao Crni petak), kada građani trebaju biti posebno oprezni prilikom online kupovine da ne bi nasjeli na prijevaru. Godine 2022. takve su prijevare oštetile potrošače za 41 milijardu dolara, a predviđa se da će ove i idućih godina ta brojka značajno porasti na globalnoj razini.

Tijekom ovog tjedna fizičke i web trgovine nude posebne ponude i proizvode po znatno nižim cijenama. Reklame s primamljivim popustima viđamo posvuda još od početka mjeseca, a građani u trgovinama nastoje pronaći pokoji željeni komad ili proizvod prije samog vrhunca kaosa.

No zbog online ponuda ne treba se zanijeti jer na internetu, posebno ovih dana, vrebaju razni prevaranti. Premda je većina hrvatskih web shopova sigurna, u vrijeme Crnog petka pojavljuje se puno onih lažnih čiji je cilj uzeti kupcima podatke s kartice.

Pa kako se zaštititi?

Raste broj lažnih web shopova

Svakodnevno raste broj lažnih internetskih trgovina (web shopova) koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj, što je prošle godine potaknulo Nacionalni CERT da osmisli CERT iffy, servis pomoću kojeg će građani moći provjeriti legitimnost neke internetske stranice.

Sve što građani trebaju učiniti za provjeru legitimnosti internetske trgovine je u polje za unos teksta - na početnoj stranici servisa - upisati ili kopirati URL (adresu) trgovine koju žele provjeriti (npr. www.InternetskaTrgovina.hr) i pritisnuti gumb za provjeru.

Unatoč svim upozorenjima, nemoguće je u potpunosti zaustaviti i onemogućiti pojavu lažnih internetskih trgovina jer se i napadači i serveri na kojima su one smještene nalaze u stranim državama. 'To otežava njihovo uklanjanje', rekli su nam ranije iz CERT-a, s obzirom na to da stalno otkrivaju nove domene.

'Radimo na njihovom uklanjanju i dodavanju u naš servis CERT iffy, ali ono što najbolje može zaštititi naše građane je njihova svijest o postojanju lažnih trgovina i znanje pomoću kojeg mogu sami prepoznati zlonamjernu stranicu. Zato intenzivno radimo na podizanju svijesti i edukaciji', ističu iz CERT-a.

Uključite obavijesti o isplati u svom mobilnom bankarstvu

Lažne internetske trgovine najčešće se koriste za krađu osobnih podataka, kao što su podaci o bankovnim karticama, adrese elektroničke pošte, lozinke, brojevi telefona, a krajnji cilj je ostvarivanje financijske koristi.

'Ako imaju mogućnost, građani bi trebali u svom mobilnom bankarstvu uključiti obavijesti o isplatama kako bi mogli uočiti sumnjive transakcije i obratiti pažnju ako se pojave autorizacije plaćanja koja oni nisu zatražili. Ako su upisali svoj broj telefona ili adresu elektroničke pošte, trebaju paziti na sumnjive poruke i pozive, ne komunicirati sa sumnjivim osobama i paziti kome odaju svoje osobne podatke.

Ako se radi o krađi lozinke, potrebno je promijeniti tu lozinku na svim servisima za koje se koristi. Ako se pak radi o krađi podataka bankovne kartice, potrebno je kontaktirati s bankom kako bi se poduzele sve potrebne radnje za dodatnu zaštitu računa. Smatraju li da se radi o kaznenom djelu, svakako se trebaju obratiti policiji', ističu iz CERT-a.

Provjerite vjerodostojnost internetskih domena

Vjerodostojnost internetske domene putem koje se namjerava obaviti online kupovina može se provjeriti i na sljedećoj poveznici: https://www.scamadviser.com/.

'Prije kupovine na nepoznatom web shopu korisnici bi trebali barem proguglati ime firme koja je navedena u uvjetima kupovine. Ako se ime tvrtke ne spominje nigdje na internetu, nema neku oznaku povjerenja niti web shop posjeduje neki društveni dokaz, poput pratitelja na društvenim profilima ili pouzdanih recenzija, nemojte im ostavljati podatke o svojoj kartici.

Ako već morate kupiti nešto na sumnjivom web shopu, pogledajte nude li barem jedan siguran način plaćanja. Iako je plaćanje prilikom preuzimanja sigurno, to ne jamči da vam trgovac neće poslati lažnu robu. Stoga je najsigurniji način plaćanja putem PayPala jer se kupcima vraća novac u situaciji bilo kakve prijevare', savjetovao je još ranije u razgovoru za tportal Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce.

Ustvrdio je tada da je danas lakše nego ikad primijetiti je li neka promocija stvarna ili 'navlakuša' zato što zakon nalaže trgovcima da objave najnižu cijenu u zadnjih 30 dana. 'Ako trgovac to nema navedeno na web shopu, znači da ili nije informiran o zakonskim obvezama ili je prevarant. U svakom slučaju, to zahtijeva malo više opreza', ističe Majsan.

Udruga eCommerce od 2018. certificira svoje članove tako da svima koji zadovolje osnovne kriterije legitimnog poslovanja dodijele oznaku povjerenja Trusted Shop.

'To znači da pomažemo kupcima prepoznati sigurne web shopove. No većina hrvatskih web shopova zapravo je sigurna, a problematične su lažne web stranice koje zapravo nisu stvarni web shopovi. Zato smo nedavno predstavili servis kojim građani mogu provjeriti je li neka web stranica sigurna u samo nekoliko sekundi. Taj se servis nalazi na adresi check.ecommerce.hr', naveo je Majsan.

Zamke Crnog petka

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je danas u Kući Europe konferenciju za medije na kojoj je predstavila rezultate istraživanja o iskustvima naših građana pri online kupovini. U odnosu na razdoblje prije pandemije, broj onih koji kupuju online i imaju povjerenje u online trgovce se udvostručio, a čak 67 posto njih čeka rasprodaju poput Crnog petka da bi obavili kupovinu.

'Moje istraživanje je pokazalo da skoro svi građani kupuju na sniženjima, a 67 posto ih planirano čeka sniženje kako bi nešto kupili. Nažalost, tijekom rasprodaja poput Crnog petka više od 80 posto ih je naišlo na lažna sniženja, odnosno primijetili su da je snižena cijena ista kao i prije sniženja', kaže Borzan.

Situacija nije puno bolja ni u EU te je Europska komisija tijekom pandemije provela provjeru 176 web trgovina, tj. 16.000 proizvoda u vrijeme Crnog petka. Utvrdili su da četvrtina sniženih proizvoda košta kao i prije sniženja, a 46 posto web trgovaca imalo je takve proizvode.

'U Hrvatskoj na probleme prilikom online kupovine nailazi 29,1 posto građana, a to su najčešće dostava pogrešnog proizvoda ili pak proizvod nikad ne bude dostavljen. Skoro 17 posto građana prijavljuje probleme koji su posljedica činjenice da žive u Hrvatskoj - nedostatak dostave ili pak manja ponuda audiovizualnih sadržaja nego u drugim državama člancima EU-a', kaže Borzan.

Istraživanje je pokazalo i da su građani relativno dobro upoznati s činjenicom da EU jamči pravo povrata robe kupljene online 14 dana od dostave, ali još uvijek su zbunjeni oko prava koja proizlaze iz jamstva. Borzan je istaknula da će, zahvaljujući njenoj Direktivi o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji, od iduće godine u svim trgovinama biti podsjetnici da je obavezno zakonsko jamstvo dvije godine i da vrijedi za sve proizvode.

'Čak 85,6 posto naših građana smatra da su sniženja veća u zapadnim zemljama EU-a nego u Hrvatskoj. I u ovom mandatu radit ću na uvođenju reda na online tržište, prvenstveno na boljoj kontroli oglašavanja, manipulativnih praksi te rješavanja specifičnih pitanja naših kupaca poput nedostatka dostave ili geoblokiranja', rekla je Borzan.

Poručila je građanima da ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno tako i jest. Savjetovala je kupcima i da ne zaborave da plaćanje mogu otkazati i preko kartice te da paze na različite tehnike pritiska koje koriste trgovci, poput 'ostao je još jedan proizvod' ili 'još troje ljudi u ovom trenutku gleda ovaj proizvod', jer je najčešće riječ o lažnim tvrdnjama.