Mark Zuckerberg je u nedavnom razgovoru sa Jimom Cramerom govorio o velikom broju tema vezanih uz metaverzum. Kao što vjerojatno znate, njegova kompanija metaverzum gleda kao sljedeću veliku stvar u računarstvu. Toliko veliku, štoviše, da je firma promijenila ime iz Facebooka u Metu. Zuckerberg je tijekom razgovora tako proveo neko vrijeme objašnjavajući svoju viziju raznih aspekata naše digitalne budućnosti.

Svi će živjeti i disati Facebook

Zuck je tako najavio vrlo ambiciozne planove prema kojima do 2030. u metaverzumu očekuje milijardu ljudi od kojih svaki troši stotine dolara godišnje na razne digitalne tričarije. Metin šef pretpostavlja da će ljudi 'kupovati digitalna dobra, digitalne sadržaje, razne stvari kojima se mogu izraziti'. Te virtualne stvari uključuju odjeću za avatare, virtualne dekoracije za pravi dom ili sitnice kojima možete uljepšati konferencijsku salu. Zuckerberg si je, naime, izračunao da će nakon uvođenja metaverzuma bivši Facebook grabiti nekoliko stotina milijardi dolara zarade, što je puno više od trenutne zarade koja se kreće oko 117 milijardi dolara.

Nakon što je krajem prošle godine najavio velik preokret u politici firme, Mark Zuckerberg je viziju Facebooka zamijenio onom metaverzuma, promijenivši ime kompanije.

Zaboravite radikalne eho komore na Facebooku koje šire dezinformacije i potiču mržnju, kao i algoritme koji (vrlo) negativno utječu na duševno zdravlje tinejdžera, društveni inženjering poduprijet privatnim podacima koje je Cambridge Analytica 2016. iskoristila za dovođenje Donalda Trumpa na vlast - nova era Zuckerbergovog imperija nastoji biti jedan korak ispred konkurencije, a to radi uz pomoć virtualne stvarnosti.

Život u virtualnom

Ruku na srce, već godinama slušamo o tome kako će virtualna stvarnost promijeniti svijet. Od naglog rasta popularnosti sredinom prošlog desetljeća do ideja o integraciji proširene stvarnosti danas, jedan od najvećih investitora u polje bio je i ostat će Facebook. Njihov odjel za hardver od kupovine Oculus VR-a 2014. aktivno gura tehnologiju za virtualnu stvarnost u Zuckerbergovoj viziji budućnosti te zamjenjuje koncept računala i smartfona virtualnom i proširenom stvarnošću gdje god oni bili.

Drugim riječima, priča o metaverzumu priča je o stvarnosti prožetoj internetom velike brzine, virtualnim predmetima i ljudima koji aktivno investiraju u virtualne predmete. Kako bi tu tehnologiju koristio čim veći broj ljudi, ona mora biti pristupačnija, jednostavnija i što je najvažnije od svega - jeftinija.

Ideja svijeta u kojem oko vas iskaču virtualni putokazi, dok animirani jelovnici znaju na što ste alergični i na naoko praznom komadu papira ispisuju jela koje možete naručiti gdje god bili - u samom središtu, naravno, imaju Facebook, odnosno Metu.

Marketinška firma s ozbiljnim ambicijama

Da bismo razumjeli zašto Mark Zuckerberg želi prožeti internet svojom tehnologijom moramo razumjeti način na koji kompanija zarađuje novac, a to je sakupljanjem i prodajom korisničkih informacija. 97 posto Metine današnje zarade svodi se na ciljani marketing, što znači da će kompanija nastojati usavršiti algoritme kako bi oni postali precizniji i, naravno, invazivniji. Sad samo zamislite da umjesto da prati sve vaše internetske aktivnosti, Facebook zna apsolutno sve što radite. Trenutna prepreka priči o svijetu prožetom Metinom tehnologijom i uslugama poput WhatsAppa, Instagrama i Facebooka dolazi iz Kine i njegovo ime je TikTok.

Globalno popularna aplikacija za kratke videe, unatoč ekstremno invazivnim praksama (poput nedavne promjene klauzule o privatnosti koja Bytedanceu u SAD-u dozvoljava sakupljanje korisnikovih otisaka prstiju), svakim danom privlači sve više korisnika. Velik broj sastanaka o poslovnim strategijama i planovima za budućnost kod konkurencije završava s fusnotom 'moramo biti sličniji TikToku'. Dok Bytedanceova aplikacija nastavlja neizravno oblikovati ostatak društvenih mreža u kinesku viziju interneta, Zuckerberg je shvatio da ako nastavi po starom kompanija i usluge će nastaviti s padom, što je rezultiralo idejom o metaverzumu.

Snovi koji se ne moraju ispuniti

Život u virtualnom svijetu pod kapom Mete izgledat će vrlo slično uvodu u film Ready Player One ili knjizi Snowcrash. Meta u svojem digitalnom ekosustavu ne želi samo stvoriti mjesta gdje prijatelji na dva kraja svijeta sjede u virtualnoj sobi i igraju poker. Zuckerberg je masivnom investicijom u tehnologiju proširene stvarnosti osmislio svijet s virtualnom ekonomijom. Problem s ovom idejom i jedinstvenim virtualnim predmetima je što je cijela stvar bila osmišljena u eri kad su kriptovalute i NFT-ovi, za razliku od sad, bili na usponu.

Posjedovanje virtualnih dobara usko je vezano uz koncept NFT-a, nusproizvoda kripto 'revolucije' koji, kao i sama kripto tehnologija, cijelu filozofiju zasniva na 'ideji veće budale', odnosno nade da će vam za potpuno beznačajni virtualni predmet netko platiti više nego što ste platili vi.

Kao je i stvar sa svim stvarima koje drže iracionalnu vrijednost, Zuckerberg i Meta će na neki način morati uvjeriti cijeli svijet da je digitalna imitacija Prade, Balenciage i Thom Brownea zbilja vrijedna vašeg teško zarađenog novca. Uostalom, ako je Fortnite klince navukao da troše novce kako bi se presvukli u antropomorfnu bananu, zašto to ne bi napravio i Facebook?